Iz Evropske komisije poručuju da su u potpunosti posvećeni tome da proširenje postane stvarnost i da bi se to ostvarilo podržavaju zemlje u procesu proširenja, uključujući partnere sa Zapadnog Balkana
Aktuelni geopolitički trenutak i sukobi na Bliskom istoku mogu ići u prilog zemljama kandidatkinjama za ulazak u Evropsku uniju koje pokažu stvarni napredak, smatra Bojana Zorić iz Instituta EU za bezbjednosne studije (EUISS), dok iz Evropske komisije poručuju da proširenje ostaje jedan od ključnih prioriteta.
Iz EK su “Vijestima” rekli da je Komisija u potpunosti posvećena tome da proširenje postane stvarnost.
“Da bi se to ostvarilo, podržavamo zemlje u procesu proširenja, uključujući partnere sa Zapadnog Balkana, kroz svu neophodnu političku, ekonomsku i tehničku pomoć”, kazali su iz EK, odgovarajući na pitanja može li rat na Bliskom istoku gurnuti proširenje EU u drugi plan, ili ubrzati prijem najspremnijih kandidata poput Crne Gore.
EK je, kako su dodali, takođe uspostavila ambiciozne reformske agende, kako bi te zemlje i prije pristupanja mogle da osjete prve koristi Jedinstvenog tržišta.
“Naš Plan rasta za Zapadni Balkan jasan je dokaz partnerima iz regiona da postoji vjerodostojan put naprijed. To je put koji donosi koristi i prije pristupanja, ali istovremeno doprinosi ubrzanju procesa pristupanja”, rekli su iz EK.
Poručuju da ovakav dinamičan pristup podstiče reforme, sa ciljem da se poveća spremnost za članstvo i omogući lakša integracija u EU.
Bojana Zorić kaže da se ne čini da rat na Bliskom istoku mijenja prioritete Evropske unije kada je riječ o proširenju, već je upravo suprotno.
Podsjeća da je prije samo nekoliko dana visoka predstavnica EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas na konferenciji ambasadora Evropske unije ponovo potvrdila da stabilnost susjedstva ostaje jedan od ključnih prioriteta.
“Tačnije rečeno, stabilnost susjedstva je drugi prioritet, odmah iza evropske odbrane, uključujući i vojnu, finansijsku te političku podršku Ukrajini”, navela je.
Prema njenim riječima, aktuelne krize samo dodatno potvrđuju koliko je stabilnost evropskog kontinenta važna, uključujući i stabilnost evropskog susjedstva, u koje trenutno spadaju i države Zapadnog Balkana.
Kako navodi, proširenje se smatra jednim od glavnih instrumenata kojim EU dugoročno može osigurati tu stabilnost.
“Barem je to bio slučaj gledajući na dosadašnja proširenja EU-a. Stoga, bezbjednost Evrope i stabilnost njenog susjedstva idu ruku pod ruku”, rekla je Zorić.
Ističe da proširenje i dalje ostaje proces zasnovan na zaslugama – napredak zavisi od reformi koje sprovode same države kandidatkinje.
“Međutim, poruka iz Brisela je da u sadašnjem geopolitičkom trenutku postoji i veća politička spremnost da se taj proces ubrza”, kazala je Zorić.
Prema njenim riječima, s obzirom na rat na Bliskom istoku i veliku neizvjesnost koja ga prati, bilo je očekivano da će se politička pažnja Evropske unije u ovom trenutku usmjeriti prema toj regiji.
Podsjeća da sukob još traje, neke evropske države već su pružile vojnu pomoć, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, a postoji i zabrinutost oko mogućih posljedica za Evropu – na primjer rasta cijena energenata ili potencijalnih migracionih talasa, s obzirom na to da je Evropa prva destinacija za takva kretanja. Pri tome, EU i dalje ostaje fokusirana na Ukrajinu.
“U tom smislu, trenutni politički fokus nije na Zapadnom Balkanu. Međutim, to ne znači da je proces proširenja zaustavljen. On se nastavlja, a države kandidatkinje i dalje imaju svoje obaveze i reforme koje moraju sprovesti”, poručila je Zorić.
Zorić naglašava da ove krize više nijesu ad hoc situacije, nego stanje s kojim se Evropa suočava već nekoliko godina, počevši od ruske agresije na Ukrajinu, ali i ranije i “upravo zato geopolitički argument za proširenje ostaje snažan”.
Navodi da istovremeno, uz taj geopolitički moment, države članice i dalje insistiraju na principu da proširenje ostane proces zasnovan na zaslugama.
“Drugim riječima, postoji politička svijest da Evropa mora biti što ujedinjenija kako bi odgovorila na sigurnosne izazove, ali se od zemalja kandidata očekuje da sprovedu nužne reforme. Bez toga će biti teško opravdati njihovo članstvo – ili se ono jednostavno neće dogoditi”, upozorila je.
Za Crnu Goru, kako je pojasnila, to u praksi znači da ključ i dalje ostaje u domaćim reformama, posebno kada je riječ o zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja i jačanju institucija.
“Pritom su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i osnovna prava, i dalje najosjetljiviji dio pregovora i područje na kojem su sve oči uprte u napredak Crne Gore. Bez vidljivog ubrzanja reformi upravo u tim poglavljima, bit će teško ostvariti cilj zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine”, rekla je Zorić.
Istovremeno, kako kaže, trenutni geopolitički trenutak može ići u prilog zemljama kandidatkinjama koje pokažu stvarni napredak, jer postoji sve veća svijest unutar EU da je stabilnost i integracija regije važna.
Dodala je da postoji i šira sigurnosna dimenzija o kojoj je nedavno govorila Kaja Kalas i u tom smislu postavlja se i pitanje kako Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidatkinja za EU, može doprinijeti evropskoj bezbjednosti.
“U trenutnim okolnostima više se ne govori o postepenom usklađivanju, nego o jasnom pozicioniranju. Drugim riječima, politička i bezbjednosna usklađenost zemalja kandidatkinja s EU mora biti vidljiva, dosljedna i nedvosmislena”, zaključila je Zorić.
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su ove sedmice Strategiju proširenja Evropske unije, u kojoj navode da je proširenje strateški odgovor na promjenjivu geopolitičku stvarnost i ključno ulaganje u bezbjednost i stabilnost Unije.
Parlament, kako je saopšteno, smatra da bi cijena neproširenja bila veća od cijene prijema novih članica u EU, jer bi to nosilo rizik stvaranja geopolitičkih sivih zona podložnih neprijateljskom stranom uticaju.
U dokumentu se navodi da su Crna Gora i Albanija već postavile ambiciozne ciljeve da zaključe pristupne pregovore do kraja 2026, odnosno 2027. godine.
“EU bi trebalo da ohrabri ove zemlje kada njihovu ambiciju prate opipljive reforme, a poslanici pozivaju Savjet da prepozna taj zamah i ukloni sve prepreke koje postoje na strani EU. Poslanici takođe žele brzo otvaranje pregovaračkih klastera sa Ukrajinom i Moldavijom”, piše u dokumentu.
Crna Gora je u pregovorima s EU otvorila sva pregovaračka poglavlja, 33, a do sada privremeno zatvorila 13.
Cilj Vlade je, kako je više puta saopšteno, da do kraja zatvori sva preostala poglavlja, kako bi Crna Gora postala prva naredna članica EU do kraja 2028.
Međuvladina konferencija između Crne Gore i EU na kojoj treba da bude zatvoreno još jedno poglavlje, 14. Po redu, zakazana je za 17. mart u Briselu.
Ambasadori zemalja članica Evropske unije u Briselu u petak su odobrili zajedničku poziciju za poglavlje 21 (Transevropske transportne mreže).
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je ove sedmice na godišnjoj konferenciji ambasadora Unije u Briselu da EU mora da se pripremi za sljedeće proširenje i istakao da mu je taj proces od prvog dana mandata jedan od glavnih prioriteta.
Kazao je da je EU projekat pomirenja i mira i da se te vrijednosti usko povezuju sa proširenjem čineći ga geostrateškom investicijom za budućnost.
Ocijenio je da, kao najuspješnija strategija EU, proširenje jača demokratiju i vladavinu prava, proširuje prostor zajedničkih vrednosti, zajedničkog prosperiteta i zajedničke odgovornosti.
Kazao je i da je aplikacija za članstvo Ukrajine unijela novu dinamiku i zamah u proces pristupanja Uniji ističući da taj zamah nije ograničen na Ukrajinu, već se proteže na Moldaviju i svih šest partnera sa Zapadnog Balkana.
Košta je rekao da je budućnost tih zemalja u EU i da se pristupanje zasniva na zaslugama i obezbeđuje najviše standarde za sve.
“Da bismo ostvarili proširenje u narednim godinama, moramo da preduzmemo odlučne korake. Treba da iskoristimo ovaj zamah. Moramo da poštujemo pristup zasnovan na zaslugama, ali i da osjetimo hitnost (trenutka)”, istakao je Košta.
Prema njegovim riječima, u novoj realnosti EU mora da brani međunarodni poredak zasnovan na pravilima, principe UN i iz njenih ugovora.
“Kršenje međunarodnog prava ne sme biti tolerisano – bilo u Ukrajini, na Grenlandu, u Latinskoj Americi, Africi, u Gazi ili na Bliskom istoku. Kršenje ljudskih prava ne smije se tolerisati – bilo u Iranu, Sudanu ili Avganistanu”, rekao je Košta.
