Hormonalne promjene, postepene promjene u osjetljivosti na insulin i usporavanje metabolizma mogu da učine skokove šećera u krvi izraženijim i štetnijim, što dovodi do naglih padova energije, jačih žudnji, upornog gojenja i većeg rizika od insulinske rezistencije.
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se neki od najproblematičnijih izbora kriju upravo među svakodnevnim namirnicama za doručak, a izdvojili su četiri koje bi, naročito nakon 40. trebalo izbjegavati.
Granola pločice se često smatraju zdravim izborom, ali mnoge kupovne verzije sadrže velike količine dodatog šećera i prerađenih ugljenih hidrata, što izaziva brzi rast, a zatim pad šećera u krvi.
„To su uljepšane čokoladice bez zadovoljstva koje dobijete kada pojedete čokoladicu“, kaže dijetetičarka Mišel Sari za SheFinds. Dodaje: „Sadrže mnogo dodatog šećera i mnogo kalorija za vrlo malu količinu. Preskočite granola pločice jer zapravo ne dodaju ništa vašoj ishrani.“
Peciva, kroasani i slično često sadrže velike količine rafinisanog šećera i prerađenih ugljenih hidrata koji izazivaju nagli porast, a zatim pad šećera u krvi. Redovan unos takvih namirnica može da oteža kontrolu tjelesne težine.
„Prepuni su masti i šećera, a ništa od toga nije korisno za vaše zdravlje“, ističe Sari. Savjetuje da se umjesto kupovine peciva unaprijed pripremi doručak, na primjer tost sa prirodnim kikiriki maslacem i bananom.
Mnoge kupovne žitarice za doručak bogate su rafinisanim šećerima koji izazivaju brzi porast, a zatim nagli pad šećera u krvi. Dugoročno mogu otežati kontrolu tjelesne težine i povećati rizik od insulinske rezistencije.
„Nisu sve žitarice iste, ali često su bogate šećerom i nemaju veliku nutritivnu vrijednost. Ako žitarice nemaju vlakna, ništa ne pomaže u regulaciji šećera u krvi“, napominje dijetetičarka.
Dakle, nakon 40. godine izbor doručka može da ima veći uticaj na nivo šećera u krvi, energiju i tjelesnu težinu nego ranije. Stručnjaci ističu da namirnice bogate rafinisanim šećerima i prerađenim ugljenim hidratima mogu da podstaknu nagle skokove i padove šećera, što dugoročno povećava rizik od insulinske rezistencije.
Kao bolju opciju navode doručak koji kombinuje vlakna, proteine i zdrave masti, na primjer jaja sa povrćem ili grčki jogurt sa orašastim plodovima i svježim bobičastim voćem. Takve kombinacije mogu da pomognu u stabilnijoj regulaciji šećera u krvi i dužem osjećaju sitosti.
