Moderne pravne tekovine na kojima počiva današnja Evropa donio je Sretenjski ustav: podela vlasti, ukidanje feudalizma, osnaživanje ljudskih prava, ali i obeležje državnosti – zastava i grb. Originalni primjerak ustava u rukopisu čuva se u Arhivu Srbije.
„Sretenjski ustav je u Arhiv Srbije primljen 29. novembra 1901. prema podacima iz ulaznog inventara. Primljen je iz Ministarstva inostranih dela u tadašnju državnu arhivu Kraljevine Srbije. Čuva se izdvojeno sa drugim najvrednijim dokumentima u zasebnoj kasi. Za njegovo dalje čuvanje urađena je konzervacija i restauracija dokumenta“, objašnjava viši arhivista Arhiva Srbije Aleksandar Marković.
U Biblioteci skupštinskog zdanja čuva se štampano izdanje Sretenjskog ustava, naslijeđeno iz fonda biblioteke Skupštine Kraljevine Jugoslavije.
„Elita Srbije okupila se u Jaruzi 15. februara 1804. da bi izbjegla turski pokolj. Trideset godina kasnije, već smo imali najbolji ustav u Evropi. Kakav je to skok“, naglašava istoričar Predrag Marković.
To je prvi ustav koji je Srbija samostalno i suvereno donijela. Sa pravnog aspekta – veoma značajan.
„Zbog toga što je predvideo podelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku i organe koji će vršiti tu vlast. Predvideo je određenu ulogu Narodne skupštine u ustavnom sistemu. Predvideo je opštenarodna prava Srbina u Glavi jedanaestoj. Ovaj ustav svim tim odredbama poslužio je kasnijim zakonodavcima kao inspiracija kod propisa o ovim pitanjima“, kaže profesor Pravnog fakulteta Zoran Mirković.
Sretenjski ustav ukinut je samo trideset dana nakon donošenja, pod velikim pritiskom Rusije, Turske i Austrije.
