Tom događaju prethodila je Seča knezova – pogubljenje srpskih narodnih glavara 4. februara, koje su sprovele dahije. Tom prilikom pobijen je veliki broj istaknutih Srba, među kojima su bili knezovi, sveštenici, buljubaše i trgovci. Tim činom dahije su pokušale da zastraše ustanike i spriječe bunu, ali je to samo ubrzalo izbijanje ustanka.
Prve akcije ustanika bile su usmjerene uglavnom protiv dahijske vlasti: spaljivani su hanovi i proterivane hadžije, tako da je ubrzo oslobođen gotovo cijeli Beogradski pašaluk, što je omogućilo lakše povezivanje lokalnih pokreta u jedinstvenu borbu za oslobođenje. Vođe ustanka, na čelu s Karađorđem, vješto su koristili turska neslaganja i uspjeli da izdejstvuju naredbu o pogubljenju dahija Aganlije, Kučuk-Alije, Mule Jusufa i Fočić Mehmed-age od Bećir-paše, sultanovog izaslanika.
Prije oslobođenja Beograda, tokom 1805–1806. godine, ustanici su izvojevali nekoliko značajnih pobjeda (Ivankovac, Mišar, Deligrad) i radili na dobijanju podrške Austrije i Rusije, što je primoralo tursku vlast na ustupke i sklapanje Ičkovog mira. Beograd je oslobođen 12. decembra 1806. godine, a u periodu od 1807. do 1812. učvršćena je rusko-srpska vojna saradnja i savez.
Međutim, nakon potpisivanja Bukureštanskog mira (28. maj 1812) između Rusije i Osmanskog carstva, i neslaganja srpskih ustaničkih vođa sa ograničenom autonomijom u Beogradskom pašaluku, došlo je do prekida saradnje između Srbije i Rusije. Znatno nadmoćnija turska vojska napala je 1813. godine Srbiju, u želji da sprovede odredbe Bukureštanskog mira, i nakon tromjesečnog otpora ustanika ponovo je uspostavljena turska vlast.
Ponovnim padom Beograda u turske ruke, 7. oktobra 1813, ustanak je ugušen, a Karađorđe je sa još nekoliko vođa ustanka pobjegao u Austrougarsku, a potom u Rusiju. I pored formalnog neuspeha Prvog srpskog ustanka, on je značajno doprinio uspjehu Drugog srpskog ustanka, podignutog krajem aprila 1815. godine.
Prvi srpski ustanak predstavlja početak srpske borbe za oslobođenje i rađanje moderne srpske države u XIX vijeku. Uz borbu za oslobođenje i rušenje turskog feudalnog sistema, postavljeni su temelji novih društveno-ekonomskih odnosa, kulture i uređenja buduće srpske države. Zbog svog istorijskog značaja, na dan početka ustanka, 15. februara, obilježava se Dan državnosti Republike Srbije.
