Mandić povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta: Srpski narod je zajedno sa jevrejskim i romskim dijelio sudbinu progona i istrebljenja, Rezolucija o Jasenovcu, Dahauu i Mathauzenu civilizacijski iskorak!

Mandić povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta: Srpski narod je zajedno sa jevrejskim i romskim dijelio sudbinu progona i istrebljenja, Rezolucija o Jasenovcu, Dahauu i Mathauzenu civilizacijski iskorak!

„Danas se u plenarnoj sali Skupštine Crne Gore okupljamo u tišini, dostojanstvu i žalosti, da bismo se sjetili miliona nevino postradalih žrtava Holokausta – najmračnijeg i najsramnijeg poglavlja u istoriji čovječanstva. Ovo nije dan politike, niti podjela, već dan ljudske savjesti, sjećanja i moralne obaveze da istina nikada ne bude zaboravljena. Na današnji dan prije 81 godinu oslobođen je ozloglašeni koncentracioni logor, ili bolje rečeno – kamp uništenja Aušvic, mjesto gdje je, po podacima Svjetskog memorijalnog centra za sjećanje na žrtve Holokausta – Jad Vašema, između 1940. i 1945. godine, ubijeno oko 1,1 milion ljudi, od čega čak milion Jevreja. Aušvic nije bio samo logor, već simbol jedne izopačene ideologije, simbol sistema u kojem je ljudski život sveden na broj, a dostojanstvo na pepeo“, kazao je danas predsjednik Skupštine Andrija Mandić a povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta.

„Ta ista ideologija zla ugasila je šest miliona života jevrejskog naroda i milione pripadnika drugih naroda i zajednica, koji su po nacističkim, rasističkim i nečovječnim kriterijumima proglašeni za „nepoželjne“, „podljude“ i osuđeni na istrebljenje. Od Aušvica do Treblinke, od Majdaneka do Sobibora, Evropa je bila ispresijecana mjestima smrti i patnje. Samo u Treblinki, drugom po veličini logoru uništenja u okupiranoj Poljskoj, po podacima Jad Vašema, na najsvirepiji način ubijeno je oko 870 hiljada osoba. Dame i gospodo, Dolazim iz redova srpskog naroda, naroda koji je u tim mračnim godinama, zajedno sa jevrejskim i romskim narodom, dijelio sudbinu progona, stradanja i istrebljenja, ali i herojsku borbu protiv nacizma i fašizma. To je zajednička rana, ali i zajednička istorijska istina koja nas povezuje i obavezuje. Ako pogled sa ravnica Poljske i kotrljajućih brda centralne Evrope vratimo na prostor tadašnje okupirane, uništene i rasparčane Kraljevine Jugoslavije, vidjećemo Jasenovac. Vidjećemo i brojne druge logore u kojima su Srbi, Jevreji i Romi zajedno dijelili sudbinu jagnjadi okruženih svirepim vukovima. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koja je kontrolisala i jedan dio današnje Crne Gore, sprovođena je politika istrebljenja koja je po svojoj brutalnosti često prevazilazila i same nacističke uzore. Jedna od najstrašnijih istina tog vremena jeste da su egzekutori često bili dojučerašnje komšije – ljudi koji su dijelili hljeb, a potom postali zvjeri i učestvovali u zločinu“, kazao je on.

Dodaje da nikada nije lako govoriti na ovu temu, ali istorija je neumoljiva i čuvanje iste je preduslov da idemo naprijed.

„Skupština Crne Gore je prva na ovim prostorima napravila jedan civilizacijski iskorak usvojivši Rezoluciju o osudi genocida u sistemima logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, dokazavši da stoji na pravoj strani istorije. Naša je dužnost da govorimo, da pamtimo i da prenosimo sjećanje na žrtve Holokausta – ne iz osvete, već iz odgovornosti. Prošle godine sam boravio u zvaničnoj posjeti Državi Izrael i imao privilegiju da posjetim Jad Vašem, Svjetski memorijalni centar za sjećanje na žrtve Holokausta. Koračajući njegovim hodnicima, gledajući fotografije, snimke, ali i brojne predmete koji su donešeni iz logora smrti, mojim umom i tijelom prošlo je isto ono osjećanje dubokog nemira koje je u meni budilo zlokobno šuštanje topola na prostoru Donje Gradine i Jasenovca, tihi podsjetnik da tih četrdesetih godina ljudsko zlo i izopačenost čovječijeg uma nisu poznavali granice. Drago mi je da i dan danas demonstriramo i potvrđujemo da nismo nestali, da nas nisu uništili i da imamo mogućnost da u inat ideologijama mraka, zla i prošlosti, Crna Gora i Izrael, a svakako srpski i jevrejski narod, grade novu i svjetliju zajedničku budućnost. U ovom dobu novih sukoba, netrpeljivosti i konflikta, važno je da sačuvamo mir, stabilnost, ali i ono najvažnije, čemu nas je učio Sveti Sava čiji pomen danas obilježavamo – ljudskost i saosjećanje za sve narode na svijetu, jer nas istorija opominje koliko lako ljudska priroda može biti odvedena u mračne dubine zla“, kazao je on.

On je u svoje lično ime ali i u ime Skupštine Crne Gore izrazio najdublje ljudsko saosjećanje, poštovanje i poklon svim nevinim žrtvama Holokausta, kao i njihovim potomcima.

„Naša je zajednička obaveza da damo doprinos tome da se ideje i ideologije koje su dovele do najvećeg zločina u istoriji čovječanstva nikada i ni u kom obliku ne vrate, a vjerujte mi kada kažem da će Skupština Crne Gore uvijek biti na prvoj borbenoj liniji. Posebnu zahvalnost upućujem Jevrejskoj zajednici u Crnoj Gori i svakako njenoj predsjednici, koji su kroz istoriju uvijek bili integralni dio našeg društva i jedan od najljepših dragulja mozaika različitosti koji nazivamo Crnom Gorom. Crna Gora je najjača onda kada čuva svoju različitost, kada gradi dijalog i kada bira put pomirenja. Ujedinimo se oko onoga što nam je zajedničko – ljudskosti, saosjećanja i istine. Odbacimo mržnju, jer nas istorija uči da ona lako izopači ljudska srca i odvede društva u ponor. Neka sjećanje na žrtve Holokausta bude naš trajni moralni kompas. Hvala vam“, zaključio je on.