Foto: Arhiva/Kolektiv.me Samo u decembru, Vlada je Skupštini poslala više od 70 zakona. Tokom 30 godina od uvođenja višestranačja, izvršna vlast je zakonodavnoj vjerovatno uputila na hiljade predloga. Među njima – nijedan nije bio Zakon o Vladi.
Aktuelno Ministarstvo javne uprave napravilo je nacrt zakonskog rješenja, koje je dobilo mišljenje Venecijanske komisije, ali finalna verzija još uvijek nije poslata parlamentu.
„Nakon dobijenog drugog mišljenja, koje je u načelu pozitivno, Nacrt zakona je inoviran u skladu s određenim preporukama, u mjeri u kojoj to naše ustavno uređenje dozvoljava. Trenutno se Nacrt zakona usaglašava s nadležnim institucijama, zbog čega i dalje nemamo konkrektna određena zakonska rješenja o kojima bismo upoznali javnost“, kažu u MJU.
Osim preporuka Venecijanske komisije, iz resora Maraša Dukaja tvrde da su usklađene i s preporukama GRECO-a, kao i pozitivnim praksama i standardima. Finalni tekst, nadaju se, biće završen ove godine.
„Kako su u tekućoj godini prioritet imali zakoni od kojih zavisi zatvaranje pregovaračkih poglavlja, nadamo se da ćemo u narednoj godini pristupiti utvrđivanju i usvajanju ovog zakona, bitnog za unutrašnje uređenje izvršne vlasti u Crnoj Gori“, navode.
Iako se prilično kasni s donošenjem zakona, pravnik Boris Marić smatra da bi ga trebalo vratiti na javnu raspravu, kako bi se iskristalisala određena rješenja.
Boris Marić: „I da vidimo šta su to rješenja koja su potrebna da ne narušimo funkcionalnost izvršne vlasti, a da uspostavimo sve sisteme kontrole izvršne vlasti koje taj Zakon treba da obuhvati.“
A zakon bi mnogo toga trebalo da dovede u red.
Boris Marić: „Regulisala bi se sama Vlada. Znači, njen karakter, obim, obavezna ministarstva, znači, obavezne javne politike, koje bi Vlada morala da konstituiše kroz resore. S druge strane, to su prava i obaveze izvršne vlasti, pre svega odnos, njihovi, njihova prava u odnosu na druge grane vlasti, ali i njihove obaveze u odnosu na druge grane vlasti.“
Jedna od obaveza je svakako i prema Skupštini Crne Gore, pa bi održavanje premijerskog sata i kontrolna saslušanja postala pravilo. Za donošenje ovog zakona potrebna je politička volja. Pa je jedno od logičnih pitanja, da li ima volje u Vladi koja u ovom trenutku broji 33 člana?
„Nisam siguran da ćemo ga dobiti ni u ovom sazivu parlamenta, imajući u vidu da svako koristi prazni teren da uređuje to pitanje kako mu politički odgovara“, kaže Zoran Mikić iz URE.
„To bi bilo dobro i, po mom mišljenju, to može da se desi samo pod pritiskom pregovora sa Evropskom unijom“, smatra Marić.
Za opoziciju, jasno je zašto 44. Vlada nije još predložila ovaj zakon.
„Imamo najglomazniju vladu u istoriji ove zemlje koja samo služi da se foteljama pol kupuje podrška određenim stvarima. Drugo, imamo najnetransparentniju vladu zbog toga što je prva odluka da ukine javne sjednice. Imamo vladu koja je održala mnogo više sjednica elektronski nego što je održala uživo“, navodi Marić.
Bilo kako bilo, u 2026-oj, biće jasno da li će izvršna i zakonodavna vlast nakon toliko godina konačno ući u pravne okvire.
