“Ono što je, aj da kažem, u smislu atmosfere obilježilo ovu godinu, jeste samo nastavak često potpuno besmislenih rasprava, i druga, dva momenta koja bi trebala da nas zabrinu, sa jedne strane je koliko mi iz procesa koji bi trebalo da dobijamo najviše, zapravo dobijamo, i koliko u stvari sve to znači da imamo neku vrstu iniciranja i zaokruživanja priča, isključivo i samo najčešće zbog političkog repozicioniranja”.
Posebno problematičnim smatra nedovoljnu transparentnost u pregovorima sa Evropskom unijom, naročito u oblastima koje dugoročno mogu imati ozbiljne posljedice, poput poljoprivrede.
“ Znači, kada govorimo, recimo, o EU integracijama, gdje smo zbog geostrateških okolnosti prije svega dobili jedan veliki vjetar u leđa, gdje su nam vrata širom otvorena, ne mogu da se otmem utisku da smo mi iz toga procesa uzeli najmanje što možemo da zahvatimo, da smo samo taj štrik koji dobijali. Sa druge strane, ne znamo šta će sve biti ispregovarano, no vrlo je važno da znamo da, posebno u poljoprivredi, kvote koje se dogovore za određene površine nas u određenom periodu i obavezuju.
Mi sada ne znamo ni taj dio pregovaranja gdje smo stigli, jedno poglavlje koje je bilo najavljeno da će biti deblokirano, pa blokirano, očigledno na političkoj ravni, to je bilo između ostalog i poljoprivreda.I ukupno dolazimo do toga da mi iz svih onih prilika koje nam i vrijeme nanosi, u stvari uzimamo najmanje, iz jednog prostog razloga koji se proteže kroz sve ove tri teme, iz razloga toga što je ključ sticanje i održanje vlasti, a ne činjenje zajednice jednim funkcionalnim oblikom organizovanja građana, odnosno da dođemo do sistema koji je optimalan u najvećoj mogućoj mjeri”, ocjenjuje Perić.
Kao primjer političke nedosljednosti, Perić navodi slučaj postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, podsjećajući da su vladajuće strukture više puta podržale istu odluku, da bi je kasnije dovodile u pitanje.
“Pa mi imamo prvo jednu zaista nevjerovatnu situaciju. U prošloj godini, vrlo je važno ponaglasiti, u prošloj godini, četiri puta su vladajuće stranke glasale teme kojima se potvrđuje baš ta lokacija. To je prostorni plan, prvo na Vladi pa u Skupštini, to je Podgorica i to je podgorički budžet.
I onda te iste stranke, koje su glasale za to, problematizuju tu temu, da stave sve druge aspekte po strani, i onda, hipotetički, čak i da se dese, evo, neki vanredni državni izbori, jer postoje čitav niz instrumenata, ako ima se na lokalu, cijela priča može besmisliti sa državnog nivoa, oni opet zamišljaju politiku da bi oni opet isti tvorili vlast. I da bi opet ulazili u novu spiralu iste priče.
Znači, imamo politiku koja nije usmjerena na rješenje, nego, naglašavam, na održanje vlasti. Kako najbolje održavate vlast, najlakše? Ne na taj način što se vi takmičite programima, nego što namećete narativ u kom uvijek postoji neprijatelj, makar on bio i samo iz vlasti.Građani bi trebalo da imaju tu mogućnost pritiska, da se vraćamo na ono što je rješenje: gospodo, vi ste vlast, dajte rješenje, ako nešto ne može, prvo zašto ste glasali prethodno, a onda nudite alternative.
I to je to ono što, čini mi se, da se ova vlast priprema da tako prođe i ova godina, da unutar vlasti imamo i vlast i opoziciju i da se očekuje da se oni pripreme za novu turu vlasti u kojoj će samo neko dobiti malo više kolača, a neko malo manje. Oni su tu igru tako zamislili, objašnjava”
Iako su ključne teme i dalje evropske integracije i infrastrukturni projekti, Perić poručuje da Crnoj Gori nedostaje nešto mnogo važnije.
“Dijalog.To se nikad nije desilo u crnogorskom društvu, sveobuhvatan.Navijam za to, nisam mislio da će se desiti ove godine, ali ističem tu temu, to bi bilo blagotvorno. Da se ispričamo o čemu god je potrebno za početak. I da znamo da onaj koji misli drugačije nije neprijatelj, nego jednostavno čovjek koji misli drugačije”, zaključuje Perić.
Naredni period pokazaće, zaključuje Perić da li će vlast ponuditi rješenja ili će se političke rasprave nastaviti istim intezitetom.
