Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD) juče je objavilo dugo očekivanu i ogromnu seriju dokumenata koji detaljno opisuju njegove istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, što predstavlja veliki razvoj događaja u dugotrajnoj sagi koja se pretvorila u jedan od najvećih političkih udaraca koje je predsjednik SAD Donald Tramp pretrpio od svog reizbora prošle godine, piše britanski list Gardijan.
Iako su značajni djelovi spisa redigovani, oni koji su bili dostupni za uvid uključivali su fotografije na kojima Epstin provodi vrijeme u društvu niza istaknutih ličnosti, među kojima su i zabavljači poput Majkla Džeksona, Krisa Takera i Dajane Ros, kao i preduzetnik Ričard Brenson. Bivši predsjednik SAD Bil Klinton se pojavljuje na nekoliko fotografija, uključujući i jednu na kojoj je u bazenu zajedno sa Epstinovom osuđenom saučesnicom Gislejn Maksvel. Na fotografijama se vidi i član britanske kraljevske porodice, bivši princ Endru.
Još jedna zbirka dokumenata prikazala je fotografije prikupljenih dokaza, uključujući diskove i kompjutere, ali nije otkrila detalje o njihovom sadržaju, navodi Gardijan.
Takođe je objavljena i fotografija onoga što je izgledalo kao pas u kesi za smeće, stavljenoj u kutiju.
U pismu Kongresu, zamjenik državnog tužioca Tod Blanš je naveo da su dokumenta, koja datiraju još iz 2006. godine — kada je Epstin bio predmet istrage zbog optužbi za dječju prostituciju — samo prvi set onoga što je planirano za objavljivanje.
„Obim materijala koji treba pregledati… znači da ministarstvo mora javno da objavljuje relevantne dokumente u etapama“, napisao je zamjenik državnog tužioca u pismu do kog je došao Foks njuz.
Takođe je priznao da postoji čitav niz redakcija, uključujući identifikacione detalje više od 1.200 žrtava i članova njihovih porodica.
Demokrate u američkom Kongresu optužile su Trampovu administraciju da se nije pridržavala slova zakona „Epstein Files Transparency Act“, koji zahtijeva da Ministarstvo pravde do 19. decembra objavi sve „neklasifikovane evidencije, dokumente, komunikacije i istražne materijale“ koje ima u svom posjedu, a koji se odnose na slučajeve ovog finansijera. Epstin je umro u zatvoru 2019. godine, dok je čekao suđenje po saveznim optužbama za trgovinu maloljetnicima u svrhu seksualne eksploatacije.
Zakon takođe zahtijeva da Ministarstvo pravde objavi i svu građu iz istraga koja se odnosi na Maksvel, koja je 2021. proglašena krivom za pomaganje Epstinu u seksualnoj trgovini tinejdžerkama i osuđena na 20 godina zatvora.
„Tehnički gledano, oni nisu u skladu sa zakonom“, rekao je demokratski kongresmen Ro Kana, jedan od predvodnika inicijative za usvajanje tog zakonodavstva.
„Zakon nalaže da se objave svi dokumenti koji nisu klasifikovani. Oni to nisu učinili. Zakon takođe nalaže da se objasne redakcije. Još nisam vidio da li su to uradili ili nisu. Moj prvi utisak je da postoji mnogo redakcija bez ikakvog objašnjenja“, rekao je Kana.
Čak Šumer, vodeći demokrata u Senatu, ponovio je te zabrinutosti i u saopštenju poručio: „Iskoristićemo svaku mogućnost da se pobrinemo da istina izađe na vidjelo.“
Republikanac Tomas Masi takođe se pridružio kritikama, napisavši na društvenim mrežama da objavljivanje dokumenata „grubo ne ispunjava ni duh ni slovo zakona koji je (Donald Tramp) potpisao prije samo 30 dana“.
Abigejl Džekson, zamjenica portparola Bijele kuće, izjavila je da objavljivanje dokumenata dokazuje da je „Trampova administracija najtransparentnija u istoriji“, dodajući da je „učinila više za žrtve nego što su demokrate ikada učinile“, time što je spise učinila javnim i sarađivala u posebnoj kongresnoj istrazi.
Epstinov slučaj godinama zaokuplja pažnju javnosti i bio je predmet bezbroj teorija zavjere – uglavnom zbog njegovih veza sa moćnim i bogatim ličnostima u SAD i inostranstvu, uključujući Trampa.
Iako kao predsjednik ima ovlašćenje da učini dokumenta javnim, Tramp se ranije protivio njihovom objavljivanju i tvrdio da su zabrinutosti u vezi s njegovim vezama sa Epstinom „demokratska prevara“. Kako se Predstavnički dom u novembru približavao usvajanju zakona, predsjednik je naglo promijenio stav i rekao da bi republikanski poslanici trebalo da ga podrže. Zakon je potom jednoglasno usvojen u Senatu, a Tramp ga je potpisao 19. novembra, čime je pokrenut rok od 30 dana za objavljivanje dokumenata.
Iako zakon nalaže objavljivanje neklasifikovanih materijala, on možda neće obezbijediti punu transparentnost koju zahtijevaju brojne Epstinove žrtve, jer sadrži značajne izuzetke, uključujući odredbu kojom se iz objavljivanja izuzimaju materijali „koji bi ugrozili aktivnu saveznu istragu“, navodi Gardijan.
Zakon takođe predviđa da „najkasnije 15 dana“ nakon što materijali budu objavljeni, Ministarstvo pravde mora Kongresu da dostavi spisak svih kategorija zapisa koji su objavljeni i zadržani, sažetak svih izvršenih redakcija, kao i listu „svih vladinih zvaničnika i politički eksponiranih pojedinaca koji se pominju ili na koje se upućuje u objavljenim materijalima“.
Prije objavljivanja građe, stručnjaci su upozoravali da objavljivanje zapisa možda neće pružiti potpun uvid u Epstinove zločine ili njegovu mrežu, te da bi mnoga pitanja u vezi sa Epstinom mogla ostati bez odgovora.
Tramp je tokom prošlogodišnje predsjedničke kampanje obećavao da će objaviti fajlove povezane sa Epstinom. Ovog ljeta, njegova administracija izazvala je negodovanje nakon što je Ministarstvo pravde saopštilo da neće objaviti nikakve spise u vezi s pokojnim finansijerom i da nije pronašlo „nikakvu inkriminišuću listu klijenata“, uprkos ranijim tvrdnjama državne tužiteljke Pam Bondi da se takav dokument nalazi na njenom stolu.
Objava je izazvala dvostranački gnijev – uključujući i kod nekih Trampovih pristalica – i ponovo otvorila preispitivanje Epstinovih ranijih veza sa Trampom, s kojim je bio u prijateljskim odnosima najmanje 15 godina, prije nego što su se razišli 2004. godine. Predsjednik SAD je dosljedno negirao bilo kakvo saznanje o Epstinovim kriminalnim aktivnostima ili umiješanost u njih.
Sredinom novembra, nekoliko dana prije nego što je Kongres glasao o objavljivanju fajlova Ministarstva pravde, demokrate u Odboru za nadzor Predstavničkog doma objavile su tri razmjene imejlova koje su dobile od Epstinove zaostavštine kao odgovor na sudski poziv, a koje su datirane iz 2011, 2015. i 2019. godine. Među njima je bio i jedan imejl u kojem je Epstin tvrdio da je Tramp „znao za djevojke“.
Karolin Levit, portparolka Bijele kuće, odbacila je te imejlove i optužila demokrate da ih „selektivno“ puštaju u javnost „kako bi stvorile lažni narativ s ciljem da oklevetaju predsjednika Trampa“.
Kasnije tog dana, republikanci u odboru objavili su više od 20.000 dokumenata koje su dobili od Epstinove zaostavštine, uključujući imejlove između Epstina i istaknutih ličnosti.
Početkom decembra, demokrate u Odboru Predstavničkog doma objavile su nekoliko desetina fotografija iz Epstinove zaostavštine koje ukazuju na njegove veze sa istaknutim ličnostima, uključujući Trampa, Klintona i Endrua.
Anhel Urenja, portparol Bila Klintona, rekao je da istraga o Epstinu nije usmjerena na bivšeg predsjednika SAD.
„Ovdje postoje dvije vrste ljudi. Prva grupa nije znala ništa i prekinula je kontakte sa Epstinom prije nego što su njegovi zločini izašli na vidjelo. Druga grupa je nastavila odnose i nakon toga. Mi spadamo u prvu. Nikakvo odugovlačenje ljudi iz druge grupe to neće promijeniti“, rekao je on.
Objavljene fotografije predstavljaju mali dio od gotovo 100.000 slika dostavljenih odboru Predstavničkog doma, a puštene su u javnost bez konteksta ili opisa.
Ove nedjelje, demokrate u odboru objavile su još jednu seriju fotografija iz Epstinove zaostavštine, kako se približavao rok za Ministarstvo pravde da objavi svoje spise.
Među slikama su bile i fotografije stihova iz romana „Lolita“ Vladimira Nabokova – koji govori o seksualnoj opsesiji sredovječnog muškarca dvanaestogodišnjom djevojčicom i njenom seksualnom zlostavljanju – ispisanih na različitim djelovima tijela jedne žene. Ranije ove godine objavljeno je da su fotografije iz Epstinove vile na Menhetnu otkrile da je u svojoj kancelariji držao prvo izdanje „Lolite“.
U istoj seriji nalazile su se i fotografije putnih dokumenata, kao i snimci poznatih ličnosti poput Bila Gejtsa, Vudija Alena, Noama Čomskog i Stiva Benona, bivšeg Trampovog savjetnika.
Fotografije nisu bile datirane niti opremljene kontekstom. Pojavljivanje ovih osoba na fotografijama ne predstavlja dokaz bilo kakvog nezakonitog ponašanja.
