Delegacija Ministarstva energetike i rudarstva boraviće sledeće sedmice u radnoj posjeti institucijama Evropske unije u Briselu, gdje će sa najvišim zvaničnicima Evropske komisije razgovarati o aktuelnim i budućim obavezama Crne Gore u vezi sa primjenom Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM).
O tome je danas odlučeno na Vladi koja je usvojila Platformu za ovu posjetu, a delegaciju će prevoditi ministar Admir Šahmanović.
„Tokom posjete planirani su sastanci sa visokim predstavnicima EU, među kojima su Gert Jan Kopman, generalni direktor direktorata za proširenje i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gerassimos Thomas, generalni direktor DG TAXUD, Jan Dusik, zamjenik generalnog direktora u DG CLIMA, kao i drugi relevantni sagovornici. Na sastancima će delegacija tražiti smjernice za primjenu CBAM-a na Crnu Goru, mogućnosti tranzicionih olakšica, te razmotriti efekte ovog mehanizma na trgovinu električnom energijom“, piše u platformi
Trošak od 190 miliona eura godišnje prijeti Crnoj Gori zbog takse na ugljen-dioksid, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) u Ministarstvu energetike.
Crna Gora je jedna od država na koju će se od 1. januara 2026. primjenjivati pravila Evropske unije (EU), to jest Mehanizma prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika – Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM), što u praksi znači da ko u EU izvozi struju dobijenu iz uglja i sa mnogo zagađenja, plaćaće dodatnu taksu na izvoz određenih proizvoda sa visokim emisijama CO2, pa će takav izvoz automatski biti skuplji nego do sada.
„CBAM uredba EU stupa u punu primjenu 1. januara 2026. godine. Imajući u vidu da je Crna Gora ugovorna strana Energetske zajednice i kandidat za članstvo u EU, teme koje se odnose na klimatske politike, dekarbonizaciju industrije, prenos cijene ugljenika na industrijske
proizvode i fiskalne efekte postaju strateški važne za našu državu. U 2026. godini počinje primjena CBAM mehanizma, što znači da će se na proizvode koji ulaze u EU iz Crne Gore primjenjivati plaćanje CBAM sertifikata. To se direktno odnosi na emisije iz proizvodnje električne energije, ali i industrijskih sektora kao što su: čelik i željezo, aluminijum, cement, đubriva, vodonik. CBAM kreira jasan pritisak da Crna Gora smanjuje emisije CO₂, ubrza modernizaciju industrije, poveća učešće obnovljivih izvora energije, razvije internalizaciju troškova ugljenika u domaćoj proizvodnji“, piše u Platformi Vlade.
Kako se dodaje, da bi izbjegla negativne ekonomske efekte, Crna Gora mora uspostaviti sopstveni nacionalni
sistem određivanja cijene emisija (ETS) usklađen sa EU ETS-om. Crna Gora, kao ugovorna strana Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj Uniji, ima pravo da traži od Evropske komisije tranzicione aranžmane, pregovara o priznavanju domaćih energetskih i klimatskih instrumenata, artikuliše poziciju vezanu za izvoz električne energije na tržište EU.
„Bez adekvatnog odgovora na primjenu CBAM-a , Crna Gora se može suočiti sa konkurentskim nepovoljnim položajem elektroenergetskog sektora, otežanim plasmanom industrijskih proizvoda, gubitkom mogućih investicija, finansijskim opterećenjima izvoznika“. piše u dokumentu.
