Direktor Media centra Goran Đurović kazao je da se, nakon što je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila da je predsjednik Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge Branko Bošković prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, otvara pitanje zakonitosti svih postupaka koje je sproveo Savjet, uključujući razrješenje bivšeg direktora Agencije.
„Odluka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da je prije četiri godine Branko Bošković nekazonito imenovan na funkciju predsjednika Savjeta Agencije za AVM usluge dodatno produbljuje problem funkcionisanja ove institucije . Kako je nakon četiri godine utvrdio ASK, Bošković je na sjednici 21. juna 2021. godine, na sjednici Savjeta Agencije za AVM usluge, glasanjem za sopstveni izbor na funkciju predsjednika Savjeta, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. Nejasno je zašto je ASK četiri godine utvrđivao ono što je svima bilo jasno u junu 2021. godine. Zakon o audiovizuelnim uslugama takođe propisuje da se član Savjeta mora izuzeti iz glasanja u situacijama kada se odlučuje o njegovom interesu“, piše u saopštenju.
Kaže da je to moralo biti poznato Boškoviću, jer su na samoj sjednici članovi Savjeta Agencije dobili pravno tumačenje od nadležne službe.
„Zakonitost postupka nije zanimala, osim Branka Boškovića, ni člana Savjeta Edina Koljenoviča kao ni tadašnjeg člana ovog tijela Borisa Raonića. Koliko je čitav postupak bio smišljeno nezakonito sproveden govori i činjenica da je izbor predsjednika Savjeta Agencije sprovoden u okviru tačke ‘razno’ i bez tajnog glasanja, kako procedura nalaže. Na sjednici Savjeta je većina članova predvođena Borisom Raonićem bez bilo kakvog pojašnjenja izabrala novog predsjednika, iako je mandat tadašnjeg presjednika Savjeta Ranka Vujovića trajao još jedan mjesec. Nezakonitim djelovanjem tri člana Savjeta tada je omogućeno Branku Boškoviću da dođe na funkciju predsjednika ovog tijela. Ako se od članova Savjeta Edina Koljenovića i Borisa Raonića nije moglo očekivati poštovanje zakona, to se ipak očekivalo od univerzitetskog profesora Boškovića. Cilj nezakonitog preuzimanja Agencije bila je trgovina sa politčkim partijama koje su kasnije pomogle Borisu Raoniću da bude nezakonito izbaran za generalnog direktora RTCG. Koliki su troškovi nastali za Agenciju po osnovu službenih putovanja i drugih aktivnosti nezakonitog predsjednika ostaje da se vidi. Takođe se otvara pitanje zakonitosti svih postupaka koje je sproveo Savjet uključujući razrješenje bivšeg direktora Agencije“, kaže Đurović.
Postavlja se pitanje, kako je rekao, ko će sada sazivati sjednice Savjeta, koji ima tri člana od ukupno pet, koliko je zakonom propisano.
„To suštinski znači da Savjet ne može da radi svoj posao, jer sjednice zakazuje predsjednik Savjeta. Kao drugostepeni organ koji odlučuje po žalbama emitera i drugih lica, Savjet ne može funkcionisati. Na koji način će se donijeti finansijski plan za narednu godinu, drugi akti važni za rad ove institucije, odgovor treba da daju Andrija Mandić, Milojko Spajić, Milan Knežević, Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Nik Đeljošaj, Vladimir Joković“, poručio je Đurović.
Kazao je da skupštinska većina, predvođena Andrijom Mandićem, „već 15 mjeseci blokira“ izbor dva nova člana Savjeta Agencije, jer su „svjesni činjenice da izborom novih članova više ne bi imali politički uticaj nad ovom Agencijom“, koja je ključni regulator tržišta elektronskih medija.
„Ukoliko skupštinska većina bude ponovo vršila opstrukciju primjene zakona i ne izabere tokom decembra dva nova člana Savjeta (predstavnika NVO iz oblasti medija i predstavnika Crnogorske akademije nauka) Agencija će biti potpuno van funkcije“, rekao je direktor Media centra.
Podsjeća da je postupak imenovanja dva nova člana Savjeta u toku i da dokumentacija kandidata treba da bude predata Skupštini do 11. decembra.
„Do koje mjere se postupak imenovanja novih članova opstruira od skupštinske većine govori i poziv poslanice PES-a Jelene Nedović da NVO promjene kandidata jer im aktuelni kandidat aktivnih NVO u oblasti medija nije po volji. Skupštinska većina traži kontrolisanog predstavnika tzv. NVO koji će slušati naloge političkih partija“, tvrdi Đurović.
Ističe da je imenovanje dva člana Svjeta Agencije obaveza koja je pomenuta i u Izvještaju Evropske komisije, „ali to skupštinskoj većini ne znači očigledno ništa, jer ni sudije Ustavnog suda nije izabrala, a to je takođe tražila Evropska komisija“.
Đurović ukazuje da Savjet i Agencija imaju veoma važne nadležnosti u regulisanju tržišta medija.
„Agencija je nadležna za davanje i oduzimanje odobrenja za emitovanje, preduzimanje sankcija protiv medija kada oni šire mržnju, podstiču diskriminaciju, nadležna je da zabrani reemitovanja sadržaja emitera iz okolnih država kada oni krše zakonske propise. Jedna od novih nadležnosti koja će uskoro biti dodata Agenciji je i koordinacija sprečavanja širenja nedozvoljenih sadržaja na društvenim mrežama i drugim platformama u okviru primjene Zakona o digitalnim servisima, propisa Evropske unije. Zato je Evropska unija tražila da se donese novi zakon kojim je povećana samostalnost Savjeta Agencije i nezavisnost u odnosu na političke partije. Ostaje da se vidi da li će skupštinska većina i formalno staviti ključ u bravu Agencije za audiovizuelne medijske usluge i da li će biti spremna da se pod prtiskom Evropske komsije i NVO odrekne političke kontrole“, piše u saopštenju.
