Vuković: Vladi odgovara inflacija – budžet je inflatorni, građani gube, a država i krupni kapital profitiraju

Vuković: Vladi odgovara inflacija – budžet je inflatorni, građani gube, a država i krupni kapital profitiraju

Ekonomski analitičar Miloš Vuković iz Fidelity Consultinga ocijenio je da je predloženi budžet za 2026. godinu izrazito inflatornog karaktera i da pokazuje kako Vlada „računa na inflaciju“ kao ključni mehanizam za finansiranje svojih obaveza. Prema njegovim riječima, struktura prihoda i rashoda potvrđuje da je fiskalna politika zasnovana na rastu cijena, što najviše pogađa građane sa najnižim primanjima.

„Prihodi su porasli za 200 miliona, a od toga se čak 180 miliona usmjerava na potrošnju. Samo 20 miliona ide u kapitalni budžet. To govori da Vladi odgovara inflacija, jer je to jedini način da se isfinansiraju sve preuzete obaveze“, poručio je Vuković.

Građani gube, država i krupni kapital dobitnici

Vuković objašnjava da dva ključna poreska stuba – PDV i akcize – zajedno čine oko dvije trećine ukupnih budžetskih prihoda, što znači da se fiskalni sistem direktno oslanja na rast cijena.

„PDV čini 50 odsto budžeta, akcize još oko 15 odsto. Što je veća inflacija, država na papiru stoji bolje. Ali ono što nije dobro građanima – ne može biti dobro ni državi. Najveći pobjednici su država i krupni kapital, koji već bilježi rekordne profite“, naglasio je on.

Podsjetio je i na podatke Monstata prema kojima je nejednakost u društvu u 2024. godini porasla, uprkos rastu plata i penzija.

„Redistribucija vrijednosti ide na štetu onih koji imaju najmanje. Kapitalni budžet uporno pada, što znači da se struktura potrošnje pogoršava“, dodao je.

Sporni segmenti budžeta: konsultanti, softveri, kamate

Vuković upozorava da se važne obaveze izostavljaju, dok druge stavke neprestano rastu.

„U budžetu nije predviđeno obeštećenje bivših radnika u drvopreradi i šumarstvu, iako je projekcija bila oko šest miliona eura. To ćemo kasnije platiti kroz tužbe, kamate i dodatne troškove. Istovremeno, raste potrošnja na konsultantske usluge – sa 46 na 50 miliona. Izrada i održavanje softvera skaču sa 33 na 40 miliona. Kamate su porasle za još 15 miliona eura“, navodi on.

Kada je riječ o smanjenju izdataka po osnovu ugovora o djelu, Vuković je oprezan:

„Smanjenje od osam odsto – oko milion i trista hiljada – treba uzeti sa rezervom. Uvijek se dešavaju prekoračenja. Teško ćemo završiti godinu bez rebalansa, a očekuju nas nova zaduženja od 300 do 500 miliona eura.“

Inflacija, struja, porezi – pritisci koji tek dolaze

Vuković zaključuje da je pred nama godina sa nastavkom inflatornih pritisaka.

„Inflacija će se nastaviti. Cijena električne energije će rasti, raste PDV na zemljište, kao i porez na dobit. Sve to će dodatno povećati cijene i opteretiti građane.“

Prema Vukovićevim riječima, budžet je pokazao da je inflacija postala osnovni oslonac fiskalne politike, a teret se, kao i uvijek, prebacuje na leđa građana.