Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) pokrenulo je inicijativu da se u Krivični zakonik Crne Gore, koji je u proceduri izmjena, unesu odredbe kojima bi se pooštrila kazna za napade na novinarke i sve žene koje se bave poslom od javnog interesa, a koje su meta napada i prijetnji zbog posla koji obavljaju.
Iz DPNCG je saopšteno da su o tome razgovarali sa ministrom pravde Bojanom Božovićem i generalnom direktoricom Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelenom Grdinić.
„Postignuta je načelna saglasnost oko toga da bi rješenje moglo biti da se ‘profesionalna orijentacija’ uvrsti kao jedan od potencijalnih osnova kvalifikovanog oblika krivičnog djela govor mržnje, u smislu prepoznavanja lica koja obavljaju poslove od javnog značaja. Zvaničnici Ministarstva pravde uvjerili su nas da će inicijativa biti ozbiljno uzeta u razmatranje, podsjetivši da je Krivični zakonik na ekspertizi u Evropskoj komisiji“, navedeno je u saopštenju.
DPNCG je, kako dodaju, inicijativu pokrenulo uz podšku poslanica opozicije Aleksandre Vuković Kuč (DPS) i Milene Vuković (GP URA), kao rezultat panela “Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, koji je održan 3. jula 20205. godine.
Na njemu su učestvovale novinarke, poslanice Aleksandra Vuković Kuč i Milena Vuković (jedine se odazvale pozivu), državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević, Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković i predstavnici OEBS-a, kazači su iz DPNCG.
Povod inicijative je, kako su pojasnili, da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama bilo adekvatno kažnjeno.
„Pošto je veoma izražen opasan govor mržnje prema poslanicama, civilnim aktivistkinjama i drugim ženama koje su u javnoj sferi, smatramo da bi i ti slučajevi trebalo biti strogo kažnjavani kako bi država zaista poslala poruku da ne toleriše ovu vrstu nasilja“, naveli su iz DPNCG.
Podsjećaju da je posljednjih godina primijetan rast rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, bez obzira na uređivačku politiku medija, što potvrđuju i statistički podaci i činjenica da fizičku zaštitu Uprave policije imaju tri novinarke.
„Istraživanje DPNCG, koje ćemo narednog mjeseca predstaviti u okviru posebnog dokumenta koji se tiče napada na novinare, pokazalo je da se od 26 predmeta formiranih u posljednje dvije godine u Državnom tužilaštvu 14 odnosi na novinarke“, kazali su iz Društva profesionalnih novinara.
Kako su naveli, sudovi za prekršaje imaju 11 postupaka od kojih se osam tiču novinarki, a donijete su tri pravosnažne prekršajne presude koje se tiču napada i prijetnji novinarima, od kojih se dvije odnose na novinarke.
Podaci Uprave policije, dostavljeni DPNCG, pokazuju da se od 17 registrovanih događaja u 2024. takođe 10 odnosilo na novinarke, a od 20 u 2025 (zaključno sa 20. oktobrom) 13 se tiče novinarki.
Iz DPNCG podsjećaju da je Crna Gora kao članica Savjeta Evrope (SE) dužna da poštuje njegove konvencije, uključujući i Instanbulsku. Preporukom SE o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao “svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa”.
„Kada su u pitanju novinarke cilj je da se one zastraše kako bi prestale da istražuju i izvještavaju, a da se poslanice i civilne aktivistkinje ućutkaju. Sa informacijom izlazimo pridružujući se svjetskoj kampanji borbe protiv nasilja nad ženama, a inicijativa je pokrenuta u okviru projekta ‘Efektivna prevencija i zaštita novinara’, koji sprovodimo sa NVO UZOR i Hans Zajdel fondacijom, a zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije i Ministarstva javne uprave“, saopšteno je iz DPNCG.
