Odluka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) bi trebalo da predstavlja tek početak istrage o stvarnoj imovini Mila Đukanovića i njegove porodice, saopšteno je danas iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
ASK je ranije danas donio odluku prema kojoj je bivši šef države Milo Đukanović godinama dostavljao nadležnima netačne i nepotpune podatke o imovini, ne prijavljujući najmanje sedam ručnih satova, čija je ukupna vrijednost i do 225.000 eura.
„Odluka ASK-a donijeta po inicijativi MANS-a samo je zvanična potvrda onoga na šta upozoravamo više od decenije – da je bivši predsjednik države godinama svjesno prikazivao lažne i nepotpune podatke o svojoj imovini, krijući luksuznu kolekciju satova. Ovo nije ‘propust u popunjavanju formulara’, već ozbiljno i kontinuirano kršenje Zakona o sprečavanju korupcije i obaveze prijave imovine, a odluka ASK-a bi trebalo da predstavlja tek početak istrage o stvarnoj imovini Đukanovića i njegove porodice“, ističe se u saopštenju MANS-a.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da je neprijavljena imovina prva i najočiglednija „crvena zastavica“ za koruptivno ponašanje javnih funkcionera.
„U svim ozbiljnim državama, ovakav slučaj automatski pokreće sumnju ne samo u tačnost imovinskih kartona, već i u porijeklo imovine i moguće veze sa korupcijom i organizovanim kriminalom. U Crnoj Gori, međutim, imamo zakonski okvir koji je neadekvatan i koji sistemski štiti funkcionere umjesto javni interes. Još uvijek nemamo adekvatna zakonska rješenja koja bi omogućila da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, a ne da sve zavisi od toga da li će tužilaštvo uspjeti da dokaže konkretno krivično djelo za svakog pojedinačnog funkcionera“, piše u saopštenju MANS-a.
Iz te NVO su kazali da su još 2011. godine ukazivali na nesrazmjer između imovine i prijavljenih prihoda bivšeg šefa države, te da su 2019. podnijeli konkretnu inicijativu ASK-u upravo zbog ovih satova.
„Činjenica da je Agenciji trebalo više godina i pritisak javnosti da utvrdi nešto što je bilo vidljivo i golim okom, pokazuje da je sistem kontrole imovine funkcionera bio namjerno postavljen tako da štiti najmoćnije, umjesto da ih kontroliše. U postojećem pravnom okviru, za tužilaštvo će biti izuzetno teško da dokaže koje je tačno krivično djelo rezultiralo sredstvima za kupovinu ovih satova. To nije specifičnost ovog slučaja, već ključna prepreka za efikasno oduzimanje imovine stečene kriminalom ili imovine koju nije moguće objasniti zvaničnim prihodima javnih funkcionera, uključujući i mnogo vrijednije nekretnine, poslove i sredstva na računima u inostranstvu“, rekli su iz MANS-a.
Oni navode da dok god država ne uvede jasne mehanizme za postupke protiv neobjašnjive imovine, svaki novi „sat“, vila ili račun biće samo još jedan dokaz nekažnjivosti, a ne početak stvarne istrage.
„Zbog toga MANS u kontinuitetu traži hitne izmjene zakona koje će omogućiti da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, kako bi ova i slične afere napokon dobile svoj epilog u vidu oduzimanja imovine, a ne još jednog formalnog saopštenja. Ovo je ujedno i test za novu upravu ASK-a: da li će ova odluka ostati još jedan papir u fioci, ili će po prvi put pokazati da zakon jednako važi i za bivšeg predsjednika države. Zbog toga zahtijevamo da ASK ponovo otvori i preispita sve ranije izvještaje o imovini najviših funkcionera iz perioda vladavine DPS-a (Demokratska partija socijalista), jer je sada jasno da je godinama postojao sistemski aranžman ćutanja i tolerisanja lažnih prijava. Javnost ima pravo da zna ne samo ko je godinama skrivao sopstvenu imovinu, već i ko je u institucijama ove države to omogućio“, rekli su iz MANS-a.
