“Koeficijent krediti/depoziti iznosio je 0,88, što je više u odnosu na septembar 2024, kada je iznosio 0,81. U odnosu na prethodni mjesec ovaj pokazatelj ostao je nepromijenjen. Struktura potraživanja pokazuje da su banke najviše kreditirale nefinansijski sektor i stanovništvo, koji zajedno čine 75,89 odsto ukupnih kredita”, piše u Biltenu.
Depoziti u bankama na kraju septembra 2025. iznosili su 6,10 milijardi eura. Na godišnjem nivou zabilježen je rast od 7,67 odsto, dok je u odnosu na prethodni mjesec evidentiran blagi pad od 0,07 odsto.
“Depoziti po viđenju i dalje dominiraju ročnom strukturom, sa učešćem od 85,17 odsto. Oročeni depoziti činili su 14,54 odsto ukupnih depozita, dok se preostalih 0,29 odsto odnosilo na sredstva na escrow računima. Među oročenim depozitima najzastupljeniji su bili oni sa rokom od tri mjeseca do jedne godine (37,62 odsto) i od jedne do tri godine (37,41 odsto)” , ističu u CBCG.
Posmatrano po sektorima, najveći dio ukupnih depozita odnosio se na stanovništvo – 38,14 odsto, dok su depoziti nefinansijskog sektora činili 31,46 odsto.
Depoziti stanovništva krajem septembra dostigli su 2,33 milijarde eura, što je rast od 13,80 odsto na godišnjem nivou.
“U odnosu na avgust, povećani su za 0,22 odsto. Depoziti po viđenju činili su 83,42 odsto štednje građana, dok su oročeni depoziti učestvovali sa 16,58 odsto”, pokazali su podaci CBCG.
INFLACIJA
Godišnja inflacija u Crnoj Gori u septembru 2025. godine, mjerena potrošačkim cijenama, iznosila je 4,9 odsto. Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cijena, koji omogućava uporedivost s državama EU, zabilježena je nešto niža stopa od 4,7 odsto.
“U poređenju s avgustom 2025, ukupne potrošačke cijene u septembru bilježe blagi pad od 0,1 odsto. Najveći mjesečni pad zabilježen je u kategoriji restorana i hotela, gdje su cijene niže za 2,6 odsto, prvenstveno zbog značajnijeg pojeftinjenja usluga smještaja od 6,6 odsto”, navode iz CBCG.
Niže cijene zabilježene su i u nekoliko drugih kategorija: hrana i bezalkoholna pića – pad od 0,6 odsto, prevoz – pad od 0,5 odsto, rekreacija i kultura – pad od 0,2 odsto.
S druge strane, dio kategorija bilježi rast. Najveće povećanje odnosi se na odjeću i obuću, gdje su cijene porasle za 2,4 odsto, što se često vezuje za jesenju sezonu i dolazak nove robe.
Rast je zabilježen i u kategorijama: stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva – 0,8 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i održavanje stana – 0,6 odsto, zdravlje – 0,2 odsto, ostala dobra i usluge – 0,1 odsto.
