Naredne godine se očekuje rad Termoelektrane u punom kapacitetu, početak rada VE Gvozd i više solarnih elektrana pa će biti višak od 400 GWh
Crnoj Gori će ove godine nedostajati 881 GWh električne energije, zbog planirane pauze u radu Termoelektrane Pljevlja koja traje od aprila i loše hidrološke godine. TE će biti na mreži u narednom mjesecu i radiće cijelu 2026. godinu bez pauze što će uz otvaranje novih vjetro i solarnih elektrana u narednoj godini stvoriti višak za izvoz od 400 GWh.
To je navedeno u predlogu odluke o energetskom bilansu za 2026. godinu koji je upućen Vladi.
Nedostajuće količine električne energije u ovoj godini Elektroprivreda je kupila iz uvoza, unaprijed prošle i tokom ove godine, po cijenama koje su bile i više nego duplo veće od cijene koju dobijaju od potrošača, zbog čega se u ovoj godini očekivao gubitak od 60 do 70 miliona eura. Oko 27 odsto potrošene električne energije stiglo je iz uvoza.
Ukupna proizvodnja električne energije u ovoj godini procijenjena je na 2.418 GWh, dok se konačna potrošnja očekuje od 3.292 GWh. Proizvodnja je za 1.035 GWh bila manja nego u 2024. godini.
Očekivana proizvodnja iz Termoelektrane u ovoj godini biće 500 GWh, dok je u 2024. godini iznosila 1.337 GWh. Ispod prosječne padavine kiše u ovoj godini uslovile su i pad proizvodnje električne energije iz hidroelektrane koja je iznosila 1.525 GWh, dok je u 2024. godini bila 1.755 GWh.
Plan nije ispunjen ni kod proizvodnje iz solarni elektrane jer je umjesto očekivanih 113 GWh, proizvedeno 76. Od vjetroelektrana je dobijeno 311 GWh, dok je bilo očekivano 326.
U narednoj godini očekuje se da ukupna proizvodnja električne energije iznosi 3.798 GWh, dok je potrošnja procijenjena na 3.400 GWh.
Od Termoelektrane se očekuje proizvodnja 1.299 GWh, a od svih hidroelektrana 1.846. Početkom naredne godine planirano je uključivanje državne vjetroelektrane Gvozd u sistem, pa se iz ovog oblika elektrane očekuje proizvodnja od 455 GWh, odnosno za 145 više nego u ovoj godini.
Naredne godine očekuje se priključenje novih solarnih elektrane, pa će se njihova ukupna godišnja proizvodnja povećati sa 76 na 198 GWh.
“U 2026. godini planirano je puštanje u rad VE Gvozd snage 54 MW. Takođe EPCG je planirala sukcesivno stavljanje u pogon komercijalnih solarnih elektrana čiji ukupni kapacitet na kraju godine bi iznosio oko 84 MW. Nastaviće se i realizacija projekta Solari 5000+ što će obezbijediti novu snagu, koja će uz već realizovane projekte Solari 3000+/500+ na kraju 2026. godine obezbijediti snagu od oko 105 MW. U probnom radu i izgradnji nalazi se više komercijalnih solarnih elektrana privatnih investitora čija ukupna snaga do kraja 2026. godine bi iznosila oko 25 MW snage. Ukoliko se realizuju planirani projekti, značajno bi se povećala instalisana snaga solarnih elektrana koja bi na kraju 2026. godine trebalo da iznosi oko 215 MW. Realizacijom planiranih elektrana ukupna raspoloživa snaga svih elektrana na kraju 2026. godine trebalo bi da iznosi 1.320 MW”, navedeno je u predlogu energetskog bilansa.
Zbog novih vjetro o solarnih elektrana u narednoj godini značajno se mijenja struktura po izvorima proizvodnje električne energije.
Od ukupne proizvodnje u narednoj godini 48,6 odsto električne energije će doći iz hidroelektrana (uz hidrološke padavine na prosječnom nivou), 34,2 odsto iz Termoelektrane, 11,98 odsto iz vjetroelektrana i 5,21 odsto iz solarnih elektrana. Sada će 65,8 odsto proizvedene električne energije biti iz održivih izvora (voda, vjetar, sunce) a 34,2 odsto iz proizvodnje zasnovane na ekološki štetnom sagorijevanju uglja. Dugoročnim energetskim planovima predviđeno je gašenje Termoelektrane do 2041. godine, a kako bi se do tada zamijenila ta proizvodnja mora se izgraditi mješavina novih izvora električne energije.
U 2019. godini 50,18 odsto električne energije bilo je iz hidroelektrana, 41,1 odsto iz Termoelektrane, 8,69 odsto iz vjetroelektrana i 0,03 odsto iz solarnih elektrana. Tadašnja ukupna proizvodnja iznosila je 3.382 GWh, dok je planirana za narednu godinu veća za 410 GWh, zahvaljujući rastu proizvodnje iz vjetro i solarnih elektrana.
Od Hidroelektrane Perućica u narednoj godini se očekuje 920 GWh što je za 16 odsto više nego u ovoj godini, kada je proizvodnja bila manje zbog loše hidrološke godine. Ova hidroelektrana neće raditi naredne godine u avgustu zbog plniranog remonta.
Od HE Piva se u narednoj godini očekuje 750 GWh što je za 32 odsto više nego u ovoj godini, zbog očekivanih padavina na osnovu prosjeka za taj dio Crne Gore.
Ukupna proizvodnja iz svih malih hidroelektrana, računajući i one u vlasništvu državne EPCG i privatnih investitora, planirana je na nivou od 176 GWh, što je za oko 6,1 odsto više nego u ovoj godini.
Od privatnih vjetroelektrana Krnovo i Možura u narednoj godini se očekuje 201 i 127 GWh, dok se od VE Gvozd, u vlasništvu državne EPCG, očekuje 126 GWh a ona bi trebala startovati sa radom početkom naredne godine.
Planirana proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana za 2026. godinu iznosi 198 GWh.
“Planirana proizvodnja predstavlja višestruki rast u odnosu na prethodni period, a bazira se na završetku projekata kupci-proizvođači, solar 3000+,500+ i 5000+ ukupne snage preko 100 MW, planiranog stavljanja u pogon više elektrana od strane EPCG na lokalitetima Kapino Polje, Željezara, brana Vrtac i brana Slano ukupne snage oko 84 MW i više komercijalnih elektrana u privatnom vlasništvu. Solarne elektrane će raspolagati ukupnom snagom oko 215 MW”, navedeno je u planu energetskog bilansa.
Ukupni gubici električne energije predviđeni su u iznosu od 458 GWh, od čega u distributivnoj mreži 145 i u prenosnoj (računajući i podvodni kabl za Italiju) 312 GWh.
U 2019. godini ukupni gubici električne energije iznosili su 506 GWh, od čega se na distribuciju odnosilo 356 GWh, a na prenosnu mrežu 150 GWh.
Gubici u distributivnoj mreži, i pored rasta potrošnje, smanjeni su za 60 odsto, zahvaljujući modernizaciji mreže i borbi protiv nelegalnih priključenja i krađe struje. Tehnički gubici u distributivnoj mreži, koja se odnosi na tri naponska nivoa od 35, 10 i 0,4 KV, moraju da postoje jer se dio struje gubi prilikom transformacija između naonskih nivoa. Gubici su veći ukoliko su transformatori i ostali uređaji stariji.
Gubici u prenosnoj mreži povećali su za dvaput, najviše zbog toga što je krajem 2019. pušten u rad kabl za Italiju sa transformatorskim postrojenjem, ali i zbog povećanja prometa na prenosnoj mreži. Ovdje se značajna količina gubi iz stvarnih tehničkih razloga koji nastaju konvertovanjem jednosmjerne električne energije (koja se prenosi podvodnim kablom) u naizmjeničnu koja se ubacuje u sistem.
Regulatorna agencija za energetiku, prilikom određivanja cijena, prihvata samo dio opravdanih tehničkih gubitaka, a i on se postepeno smanjuje. Kompanije koje upravljaju prenosnom (CGES) i distributivnom mrežom (CEDIS) količinu ovih gubitaka moraju da kupe na tržištu i nadoknade sistemu.
Energetski bilansi pokazuju značajan rast potrošnje električne energije kod distributivnih potrošača, naročito domaćinstava.
Distributivni kupci (domaćinstva, mala i srednja preduzeća, ustanove,… svi koji koriste distributivnu mrežu) u 2019. godinu su potrošili 2.341 GWh, od čega sama domaćinstva 1.290 GWh.
U narednoj godini potrošnja distributivnih kupaca je predviđena na nivou od 2.895 GWh što je za 554 GWh ili za 23,6 odsto više. Očekuje se da će domaćinstva u 2026. godini potrošiti 1.576 GWh što je za 286 ili za 22 odsto više.
Najveći potrošači u 2019. godini bili su Kombinat aluminijuma sa 560 GWh i Željezara sa 34,6 GWh.
Ti bivši giganti, sada sa simboličnom proizvodnjom, naredne godine imaće svega oko tri odsto potrošnje od prije šest godina – KAP od 10,4 GWh i Željezara sa 4,75 GWh.
Rast potrošnje električne energije kod distributivnih kupaca, u potpunosti je nadomjestio pad kod Kombinata aluminijuma.
