„Dobra rješenja su uvijek jednostavna, ali se ne primjenjuju i odlažu. Mi smo zamoljeni da damo analizu zato što elaborat ima manjkavosti koje su u nekim segmentima veoma značajne. One mijenjaju sliku prikazanih opcija i zamagljuju mogućnost da se sistem sagleda u cjelini“, rekao je Maksimović.
Prema njegovim riječima, pojedini elementi zaštite životne sredine nijesu ni dovoljno obrađeni, ni pravilno predstavljeni.
„Rješenja izgledaju na prvi pogled logična i dobra, ali nijesu obrazložena tako da se može zaključiti da su zaista optimalna. Postoji niz argumenata da se ona mogu poboljšati u znatnoj mjeri“, naglasio je on.
Maksimović je posebno upozorio da bi izgradnja kolektora u Botunu značila novo opterećenje za sredinu koja već trpi posljedice postojećeg ekološkog problema — bazena crvenog mulja.
„Mještani žive u izuzetno teškom okruženju. Govorimo o porodicama koje se suočavaju sa gubitkom djece u trudnoći, o ljudima koji imaju ozbiljna zdravstvena oštećenja. Sada im se, pored mulja, dodaju još dva potencijalno teška izvora zagađenja. To je neprihvatljivo“, upozorio je profesor.
Ističe da tim stručnjaka nije dobio potrebne tehničke podatke ni objašnjenja.
„Ne tražimo korporativne informacije. Tražimo tehnička rješenja koja moraju biti jasna, mjerljiva i provjerljiva. Ako neko rješenje možda jeste dobro – to se mora dokazati. U ovakvoj formi ne može biti prihvaćeno“, rekao je Maksimović.
Posebno je kritikovao način na koji se sprovodi javna rasprava.
„Zakonska obaveza postoji, ali se proces atrofira. Rasprave se zakazuju u terminima kada su ljudi odsutni, u prostorijama koje nijesu adekvatne. To se svodi na formalnost, a riječ građana u ovakvim projektima mora biti presudna“, poručio je on.
Maksimović je zaključio da se „cjelokupna priča mora preispitati“, te da projekat mora biti dopunjen prije bilo kakvog početka radova.
„Mještani imaju pravo na protest, ali prije svega imaju pravo na tehnički ispravno rješenje koje neće ugroziti njihovo zdravlje“, zaključio je on.
