Cijene hrane u Njemačkoj rastu, samim tim i nezadovoljstvo potrošača. Komisija za monopole navodi da trgovci hranom i proizvođači neproporcionalno snažno profitiraju, dok poljoprivrednici imaju sve manje koristi.
„Moć maloprodaje hrane i dijelom proizvođača je značajno porasla na štetu potrošača“, rekao je predsjednik Komisije za monopole Tomaso Duso. Razlog su brojne fuzije, a pored toga – trgovci se sve više bave i proizvodnjom hrane.
Trgovinski savez Njemačke (HDE) i Savezno udruženje njemačke trgovine hranom (BVLH) su odbacili kritike.
Zbog rastućih cijena i protesta poljoprivrednika, prethodna vlada je 2024. zadužila Komisiju da detaljno ispita lanac snabdijevanja hranom.
Hrana i bezalkoholna pića su u oktobru u Njemačkoj koštali 37 odsto više nego 2020, prema Saveznom zavodu za statistiku.
Marže trgovaca i proizvođača rastu već više od 10 godina, kritikuje Duso. U istom periodu su potrošačke cijene porasle više nego u mnogim drugim zemljama Evropske unije.
Osim toga, postoje i naznake da smanjenja troškova nisu bila prenijeta na kupce. Jaz između proizvođačkih i potrošačkih cijena se, prema izvještaju Komisije, sve više širi.
Tako su na primjer cijene mliječnih proizvoda u supermarketima posljednjih godina mnogo više skočile od proizvođačkih cijena.
Oko 85 procenata njemačke maloprodaje hrane kontrolišu Edeka, Reve (Rewe), Švarc-Grupa (Schwarz) – gdje spadaju Lidl i Kaufland – i Aldi.
Visoka koncentracija tržišta i dodatna povećanja cijena hrane, na primjer zbog poskupljenja energenata, kao i slabija konkurencija su razlozi za brigu, rekao je Duso.
Udruženja trgovaca to negiraju. Saopštenje Komisije, kažu, dramatizuje situaciju.
„Konkurencija u trgovini hranom funkcioniše“, rekao je Bjern From, predsjednik BVLH. „Zabluda“ je da skok cijena hrane dovodi do većeg profita trgovaca.
Porast cijena je objasnio višim troškovima energenata, radnika i nabavke robe. U nekim slučajevima uzroci su loši prinosi i nesigurnost na globalnom tržištu.
Komisija za monopole zahtijeva strožu kontrolu budućih spajanja kompanija. Fuzije mogu, kako navodi, dodatno da povećaju potrošačke cijene.
„Preostala konkurencija u lancima snabdijevanja mora hitno da bude zaštićena“, stoji u izveštaju Komisije.
Razlog za zabrinutost Komisija vidi i u tome što trgovci sve više sami proizvode hranu i direktno pregovaraju sa poljoprivrednicima – a to im daje dodatnu moć.
U industriji hrane komisija takođe vidi pad konkurencije. Kao primjer se navodi planirana fuzija kompanija Arla fuds (Foods) i DMK grup (Group). Tako će nastati najveća mljekarska zadruga u Evropi.
Bonus video:
