Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajina „u jednom od najtežih trenutaka“ u svojoj istoriji.
U obraćanju naciji, on kaže da se Ukrajina suočava s izborom da izgubi svog glavnog partnera, Sjedinjene Države, ili dostojanstvo zemlje.
Naglasio je da neće izdati nacionalne interese svoje države.
Njegovo obraćanje dolazi u trenutku kada se ukrajinski lider suočava s pritiskom da pristane na mirovni plan od 28 tačaka administracije Donalda Trampa za okončanje rata, koji uključuje niz neprihvatljivih tačaka za Kijev.
Ukrajina će, kako je Zelenski rekao, predložiti „alternative“ planu koji je iznijela administracija Trampa.
„Predstaviću argumente, ubjeđivaću, predložiću alternative“, kaže Zelenski.
Podsjećajući kako je vodio odgovor Kijeva na početak ruske invazije velikih razmjera u februaru 2022. godine, dodaje: „Tada nijesmo izdali Ukrajinu, nećemo to učiniti ni sada“.
U desetominutnom obraćanju naciji, Zelenski je upozorio da bi Ukrajina mogla da se suoči sa „veoma teškim izborom: ili da izgubi svoje dostojanstvo, ili da rizikuje gubitak ključnog partnera“, što je očigledna referenca na SAD, za koje se izvještava da vrše pritisak na Ukrajinu da prihvati plan za okončanje rata s Rusijom, koja je u februaru 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na svog susjeda.
Ukrajinski predsjednik takođe kaže da je „današnji dan jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji“.
Zelenski takođe kaže da će se Ukrajina sljedeće sedmice suočiti sa „velikim pritiskom… da nas oslabe, da nas podijele“, dodajući da „neprijatelj ne spava“.
On poziva Ukrajince da ostanu jedinstveni pred takvim pritiscima.
„Nacionalni interes Ukrajine mora biti uzet u obzir“, kaže, dodajući da „ne dajemo bombastične izjave; mirno ćemo raditi sa Amerikom i svim partnerima“.
„Imaćemo konstruktivnu potragu za rješenjima sa našim glavnim partnerom“, naglašava Zelenski, misleći na SAD.
„Iznijeću argumente… ponudiću alternative“, ponavlja on.
Puni detalji plana nijesu poznati, ali se vjeruje da ključni principi sporazuma od 28 tačaka uključuju zahtjev da Ukrajina ustupi preostali dio istočnog Donbasa koji je pod ruskom okupacijom, prepolovi svoje oružane snage i smanji ili u potpunosti odustane od pojedinih vrsta naoružanja, posebno raketa dugog dometa kojima može gađati ciljeve u Rusiji.
To bi značilo da Ukrajina dobrovoljno predaje Rusiji djelove svoje teritorije koje Moskva nije uspjela da zauzme silom.
Od Kijeva bi se takođe očekivalo da pristane na smanjenje ili obustavljanje američke vojne pomoći. Svako buduće raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajinu, kakvo predviđa „koalicija voljnih“ koju predvode Francuska i Britanija, takođe bi bilo zabranjeno.
Sporazum navodno zahtijeva da Ukrajina prizna ruski kao službeni državni jezik i da Ruskoj pravoslavnoj crkvi dodijeli formalni status, što je izazvalo dodatne zabrinutosti zbog pokušaja postepene rusifikacije zemlje.
Kao dio sporazuma, Ukrajina i Evropa bi mogle dobiti određene bezbjednosne garancije SAD protiv buduće ruske agresije, iako nije objavljeno kakve bi te garancije mogle biti.
Plan su navodno sastavili ruski i američki zvaničnici, uključujući uticajnog šefa ruskog državnog investicionog fonda Kirila Dmitrijeva, koji je bio uključen u ranije razgovore o Ukrajini i za koga se zna da je u kontaktu s Vitkofom.
