Pucanje jednjaka izaziva bol na pet mesta: Kako prepoznati ovo hitno stanje, koje može da se desi i tokom dizanja tegova
Kako razlikovati gorušicu od bola u grudima: Gorući osećaj pečenja u jednjaku može da dovede i do raka ovog organa
Kardiospazam – poremećaj zbog kojeg hrana ostaje u jednjaku: Simptomi ahalazije razvijaju se godinama, što povećava rizik od raka
Međutim, čak i tako rutinska radnja kao što je gutanje pilule, ponekad može da izazove neželjene posledice. Jedna od posledica je ezofagitis izazvan tabletama, odnosno upala jednjaka koja nastaje kada lekovi iritiraju sluzokožu jednjaka tokom prolaska.
Obično se javlja kod lekova koji se uzimaju oralno i zadržavaju se u jednjaku duže vreme, posebno ako se uzimaju bez dovoljno tečnosti ili neposredno pre ležanja.
Ezofagitis izazvan tabletama nastaje kada se tableta ili kapsula zaglavi u suženju na donjem kraju jednjaka, gde se spaja sa želucem, objašnjava Adam Tejlor, profesor anatomije na Univerzitetu u Lankasteru, u Engleskoj.
– Ako se na tom mestu tableta zaglavi i počne da se rastvara, njegovi aktivni sastojci dolaze u direktan kontakt sa osetljivom sluzokožom, što može da izazove hemijsku iritaciju. Supstance koje oslobađa lek su često kisele ili alkalne, a njihov direktan kontakt sa tkivom može brzo da izazove bol i upalu – objašnjava prof. Adam Tejlor.
Unutrašnja površina jednjaka obložena je tankim, specijalizovanim slojem sluzokože koji pomaže da hrana glatko prođe u želudac.
– Za razliku od jednjaka, sluzokoža želuca proizvodi sluz koja štiti tkivo od jake kiseline neophodne za varenje hrane i uništavanje mikroba. Kada se pilula prerano rastvori u jednjaku, njeni kaustični sastojci direktno dolaze u kontakt sa nezaštićenom sluzokožom, što može da izazove iritaciju, upalu, pa čak i ulceracije – upozorava profesor Tejlor.
Iako ezofagitis izazvan tabletama predstavlja relativno retko stanje, studije procenjuju incidencu na oko 3,9 slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje (studija iz 2023. godine u National library of medicine).
– Moguće je da je stvarni broj veći, jer se blaži oblici često ne prijavljuju i spontano prolaze bez medicinske intervencije – dodaje profesor Tejlor.
Simptomi ezofagitisa izazvanog tabletama često podsećaju na gorušicu ili loše varenje, ali su obično oštriji i jasno lokalizovani, sa bolom koji se oseća iza grudne kosti.
– Mogu da se jave bol pri gutanju, iznenadna promuklost ili promena glasa. U retkim slučajevima, a naročito kada se stanje ne leči, oštećenje jednjaka može da napreduje do čireva koji prodru kroz zid jednjaka, što može izazove ozbiljne infekcije, pa čak i smrt – upozorava prof. Tejlor.
Žene srednjih godina su najčešće pogođene, delom zato što statistički češće uzimaju lekove, uključujući tretmane za zdravlje kostiju.
– Starije osobe su, takođe, u povećanom riziku, jer promene u pokretljivosti jednjaka povezane sa starenjem otežavaju tabletama da glatko stignu u želudac. Osobe sa stanjima koja menjaju oblik ili položaj okolnih organa – kao što su uvećano srce ili uvećana štitna žlezda, takođe mogu da budu pod većim rizikom – navodi prof. Tejlor.
Prema njegovim rečima, deca su ređe pogođena, ali imaju specifične faktore rizika koji povećavaju verovatnoću da se tableta zaglavi u jednjaku, kao što su:
Nekoliko uobičajenih lekova može da iritira ili ošteti jednjak ukoliko se tamo zadrže. Najčešći uzrok su oralni bisfosfonati, koji se koriste za lečenje osteoporoze, što može da objasni povećanu učestalost ezofagitisa izazvanog tabletama kod žena.
Tetraciklinski antibiotici, koji se koriste za lečenje širokog spektra infekcija, nose slične rizike. Aspirin i ibuprofen, dva široko korišćena nesteroidna antiinflamatorna leka, takođe mogu da izazovu ezofagitis, iako deluju drugačije tako što narušavaju zaštitnu barijeru umesto da izazivaju direktnu hemijsku opekotinu – objašnjava prof. Tejlor.
Čak i takozvani prirodni proizvodi koji mogu da se kupe bez recepta, kao što su dijetetski suplementi i vitamini, mogu da izazovu probleme. Neki od takvih proizvoda, koji su povezani sa ezofagitisom izazvanim tabletama, su:
– Kofein, posebno, može da ošteti gastrointestinalnu sluzokožu čak i bez zaglavljivanja. Koncentrovane doze stimulišu proizvodnju kiseline i povećavaju pokretljivost creva, što može da oslabi zaštitnu mukoznu barijeru i dovede do upale – kaže prof. Adam Tejlor i upozorava na opasnosti drugih suplemenata:
– Meke kapsule na bazi želatina nose svoj rizik. Pošto je želatin higroskopan, što znači da apsorbuje vlagu iz okoline, može da omekša i postane lepljiv. Ovo povećava verovatnoću da se kapsula zalepi za zid jednjaka umesto da glatko prođe u želudac. Kada se to desi, sadržaj kapsule može direktno da se oslobodi na osetljivo tkivo, uzrokujući lokalnu iritaciju ili ulceraciju – piše u časopisu „The Conversation“ profesor Tejlor.
Dobra vest je da se većina blagih slučajeva rešava u roku od nekoliko dana ili nedelja nakon prestanka uzimanja uzrokovanog leka. Kratki kursevi antibiotika, na primer, retko izazivaju trajno oštećenje.
Međutim, postoje jednostavni koraci za sprečavanje razvoja ezofagitisa. Profesor Adam Tejlor savetuje sledeće:
– Ezofagitis izazvan tabletama je bolno stanje, ali može da se spreči. Jednostavne navike poput dovoljnog unosa vode, uspravnog sedenja i pažljivog praćenja uputstava za lekove, mogu značajno da smanje rizik. Ako gutanje tableta predstavlja problem ili se pojavi nelagodnost, razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o alternativama. Čak i male promene, poput načina na koji se uzimaju tabletu, može da napravi veliku razliku za zdravlje – zaključuje prof. Adam Tejlor.
