Javni dug će, prema projekcijama Vlade, do kraja 2028. godine porasti na skoro šest milijardi eura, što je 1,2 milijarde eura ili 25 odsto više nego danas, saopštio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša.
On je kazao da će najveće opterećenje za državu biti 2027. godine, kada na naplatu stiže, kako je naveo,“tajno i organizovano” zaduženje od 750 miliona eura s kraja 2020. godine.
Mugoša je rekao da se dio javnog duga mora vraćati i iz tekućeg poslovanja, a ne samo iz novih zaduživanja, jer će i naredne vlade morati da vraćaju ogromna zaduženja prethodnih, koja od 2020. godine do sada iznose preko dvije milijarde eura.
On je dodao da se velika zaduženja očekuju i u narednim godinama.
Mugoša je upozorio na površna i dnevnopolitička tumačenja javnog duga u kontekstu procentualnog odnosa prema bruto domaćem proizvodu (BDP).
On smatra da bi trebalo sagledati problematiku strukture crnogorskog BDP-a, kojeg dominantno čini potrošnja, dok se u kontinuitetu bilježi veoma indikativan spoljnotrgovinski deficit.
Mugoša je podsjetio da je prošle godine pokrivenost uvoza izvozom bila najmanja u posljednjih 15 godina i da je Crna Gora imala najveći spoljnotrgovinski deficit u petnaestogodišnjem periodu od oko 3,5 milijardi eura.
On je dodao da su ove godine trendovi još gori.
„Mikro preduzeća, koja su osnova privrede, jer čine 93 odsto ukupnog broja preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas četvrtinu manji nego 2019. godine“, rekao je Mugoša.
On je upozorio da je u odnosu na kraj 2020. godine u blokadi preko dvije hiljade preduzeća više, dok se iznos blokiranog duga udvostručio na više od 1,5 milijardi eura.
„S druge strane, u crnogorskom budžetu se stavka koja je odnosila na unapređenje konkurentnosti privrede sa blizu šest miliona prije par godina, smanjena na manje od četiri miliona eura ove godine“, kazao je Mugoša.
Crnogorskoj ekonomiji je, kako smatra, nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja, utemeljena na relevantnim i dugoročno održivim analizama, koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati strukturne reforme čija će realizacija doprinijeti neophodnoj diversifikaciji ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti.
Mugoša je poručio da je u novom izvještaju Evropske komisije potvrđeno da je neophodno ograničenje budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.
“Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema”, zaključio je Mugoša.
