Prema navodima četiri izvora upućena u razgovore, visokopozicionirani zvaničnici Pentagona i obavještajne zajednice predstavili su Trampu širok spektar opcija – od vazdušnih udara na vojne i vladine ciljeve u Venecueli, preko napada na rute za trgovinu drogom, do mnogo direktnijeg scenarija: potencijalnog uklanjanja predsjednika Nikolasa Madura.
Američka vojska je posljednjih sedmica koncentrisala značajne snage na Karibima u okviru operacije „Južno koplje“. U region je stigao najveći svjetski nosač aviona USS Džerald R. Ford, uz pratnju više od deset ratnih brodova – krstarica, razarača, komandnog broda za raketnu i vazdušnu odbranu, amfibijskih platformi i najmanje jedne podmornice. Rasporođeno je i oko 15.000 vojnika, dok je u Portoriku premješteno 10 aviona F-35.
Stručnjaci ovaj nivo angažovanja opisuju kao „bez presedana“ u savremenoj američkoj politici prema Latinskoj Americi.„Da bi se pronašlo nešto uporedivo, mora se otići do 1989. godine i invazije na Panamu“, naveo je Erik Farnsvert iz jednog vašingtonskog think-tanka.
Trampu su opcije za djelovanje u Venecueli predstavili ministar odbrane Pit Hegset i načelnik Združenog generalštaba general Den Kejn, kao i državni sekretar Marko Rubio sa širim timom za nacionalnu bezbjednost.
Tokom oba sastanka razgovaralo se o konkretnim metama i mogućim posljedicama bilo koje akcije. Iako je Tramp u prošlosti podržavao ideju o „promjeni režima“ u Venecueli, u posljednjem intervjuu za CBS rekao je da „ne razmatra napade na tlu Venecuele“ – što CNN tumači kao mogućnost da se predsjednik još dvoumi.
Američka administracija priznala je da trenutno ne postoji jasno pravno opravdanje za udare na kopnene ciljeve, ali da bi ono „moglo biti stvoreno“. Ipak, odluka bi nosila velike rizike – od oružanog otpora venecuelanske vojske do mogućeg političkog udara na Trampovu bazu, koja je protiv ulaska SAD u nove dugotrajne ratove.
„Američki narod nije glasao za Trampa da bi vodio još jedan strani rat“, rekao je jedan republikanski kongresmen, upozoravajući da bi duga intervencija mogla da izazove ozbiljan otpor čak i među republikancima.
Maduro upozorava na „novi Vijetnam“
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro osudio je američko vojno gomilanje, nazivajući ga pokušajem da se „donese rat u Južnu Ameriku i na Karibe“. Poručio je da bi intervencija mogla da dovede do scenarija poput „još jedne Gaze“, „novog Avganistana“ ili „novog Vijetnama“.
Karakas je objavio početak „masovne mobilizacije“ vojske i opreme kao odgovor na moguće američke poteze.
Svrgavanje Madura bilo bi veliki politički trijumf za Vašington, koji je 2019. podržao neuspjeli puč i priznao Huana Gvaida kao lidera Venecuele. Potencijalni rezultati navode se kao:
slabljenje antiameričkog bloka u Latinskoj Americi,
jačanje borbe protiv trgovine drogom,
mogućnost energetskih dogovora sa novim vlastima.
Međutim, neuspjeh operacije ili duga intervencija nose ogromne bezbjednosne i političke posljedice.
Odluka stiže – ali kakva?
Iako je poručio da je „dono neku vrstu odluke“, Tramp nije želio da otkrije o kakvoj akciji je riječ.
CNN navodi da je i dalje moguće da predsjednik odluči da se ne preduzme nikakva direktna mjera – uprkos tome što je nivo vojnih priprema „najveći u posljednjih 35 godina“.
Američka javnost, Kongres i regionalni saveznici sada očekuju da li će administrativni signali i vojno prisustvo prerasti u konkretnu akciju – ili u pritisak bez neposrednog udara.
