Moždani udar spada među najčešće uzroke invaliditeta i smrti, a sve češće pogađa i mlađe odrasle osobe. Ono što ga čini posebno opasnim jeste to što se faktori rizika razvijaju neprimjetno, bez simptoma, sve dok ne dođe do ozbiljnog oštećenja mozga. Dr Čandana R. Gouda, neurolog u bolnici Fortis u Bangaloru (Indija) upozorava da je kontrola krvnog pritiska najefikasniji način da se rizik od šloga smanji.
Zašto je pritisak presudan kod moždanog udara
Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi u mozak, bilo zbog začepljenja krvnog suda (ishemijski udar), bilo zbog pucanja krvnog suda i krvarenja u mozgu (hemoragijski udar). Kod oba tipa glavni rizik je povišen krvni pritisak.
– Nekontrolisan pritisak vremenom oštećuje krvne sudove, čini ih krutim i podložnim pucanju, pa se tako višestruko povećava mogućnost za šlog. Samo povećanje gornjeg pritiska za 10 mmHg povećava rizik za moždani udar za više od 30 odsto, dok njegovo snižavanje na bezbjedne vrijednosti taj rizik smanjuje i do 40 procenata – otkriva dr Čandana R. Gouda.
Za većinu odraslih idealan krvni pritisak trebalo bi da bude ispod 120/80 mmHg, dok se osobama koje imaju dijabetes ili druge kardiovaskularne rizike često savjetuje da pritisak održavaju i nižim, dodaje neurolog i savjetuje kako da pritisak ostane pod kontrolom.
Redovno mjerenje
Najjednostavnije, a najkorisnije je redovno mjerenje krvnog pritiska kod kuće, savjetuje dr Gouda.
– Preporučuje se da se pritisak mjeri ujutru i uveče i da se bilježi u svesku ili aplikaciju. Tako se lako uočavaju nagli skokovi i provjerava da li terapija djeluje.
Smanjen unos soli
So direktno povećava krvni pritisak jer zadržava tečnost u organizmu, te se savjetuje da dnevni unos ne prelazi pet grama dnevno (jedna ravna kašičica).
– Trebalo bi izbjegavati „skrivenu“ so u industrijskoj hrani, suhomesnatim proizvodima, konzervama, grickalicama i brzoj hrani. Preporučuje se tzv. DASH ishrana, bogata svježim voćem, povrćem, integralnim žitaricama, orašastim plodovima i mliječnim proizvodima s malo masti – savjetuje neurolog.
Više kretanja
Samo pola sata brze šetnje dnevno vidljivo snižava pritisak i rizik od šloga, dodaje dr Gouda.
– Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerenog kretanja nedjeljno, uz smanjenje sjedenja. Najbolje je ustajati i prošetati na svakih sat vremena.
Kontrola stresa
Hroničan stres izaziva ponovljene skokove pritiska, a pomažu jednostavne tehnike kao što su duboko disanje nekoliko minuta, meditacija, molitva, lagano istezanje ili vježbe joge, kao i ograničavanje vremena pred ekranom prije spavanja.
Prestanak pušenja i umjeren unos alkohola
Pušenje udvostručava rizik od šloga, a alkohol dodatno oštećuje zidove krvnih sudova i podiže pritisak.
– Najbolji način da se spriječi moždani udar jeste da se krvni pritisak drži pod kontrolom. To znači redovno mjerenje, zdrav stil života i poštovanje terapije bez preskakanja – poručuje dr Gouda.
