„Sveti Kozma i Damjan, braća po tijelu, rodom iz Azije, sijali su dobrim djelima, pa dobiše od Boga dar iscjeljenja i darovaše zdravlje i dušama i tijelima lječeći svaku slabost i svaku nemoć“, zapisao je vladika Nikolaj Velimirović o ovim svetiteljima. Svetitelji Kozma i Damjan su pomagali i lječili ne tražeći zauzvrat ništa „radi dobitka i bogaćenja, već Boga radi“, pa su u narodu poznati kao sveti besrebrenici. Rođena braća kao djeca su kršteni i vaspitani u hrišćanskom duhu.
Obilježavaju se dva puta godišnje
Zapisano je, takođe, da je Kozma „ljuto zamjerio Damjanu kada je od Paladije, žene koju su izliječili od teške bolesti, uzeo tri jajeta i da je čak tražio da ga po smrti ne sahrane pored brata“. Svetitelji su ipak sahranjeni jedan pored drugoga u mjestu Feremanu. Ovi sveci se slave dva puta godišnje – 14. jula kada je umro Kozma i 14. novembra kada je umro Damjan.
Na ikonama i freskama su prikazani sa malim kovčezima u kojima su nosili ljekove.
Narodna vjerovanja
Danas je dan za molitvu za ozdravljenje, jer se Sveti Vrači obilježavaju s uvjerenjem da će Bog sačuvati ljude od bolesti i održati ih zdrave i sposobne za rad tokom cijele godine.
Bolesnici se zavjetuju Svetim Vračima da će ih posebno poštovati i svetkovati ukoliko ozdrave, a u narodu postoji vjerovanje da na ovaj praznik nije dobro raditi teške fizičke poslove, posebno ne na velikim visinama. Postoji i vjerovanje da bez preke potrebe ne treba izlaziti iz kuće. Ovaj praznik se slavi i kao zaštita od udara groma.
Praznik se posebno obilježava u zdravstvenim ustanovama, jer Svete Vrače ljekari slave kao zaštitnike svoje profesije.
„Izučivši ljekarsku umjetnost, ova sveta braća iscjeljivahu svaku bolest, jer im u svemu pomagaše blagodat samoga Boga. I na koje god bolesne ljude i stoku polagahu ruke svoje, ovi odmah potpuno ozdravljahu. No dobri iscjelitelji ni od koga ne uzimahu nagradu za iscjeljenja, zbog čega i biše prozvani: besplatni ljekari“, navodi SPC.
