Nevladine organizacije – Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA – zatražile su reakciju Ministarstva kulture i medija zbog, kako kažu, nezakonitog preimenovanja ulica u Pljevljima.
„U juče upućenom pismu ministarki kulture i medija, Tamari Vujović, izrazili smo podršku aktivnostima Ministarstva na uklanjanju nezakonito postavljenih spomen-obilježja, ali i podsjetili da još nema informacija da li je nešto preduzelo povodom toga što je lokalna vlast u Pljevljima nazvala ulice imenima vojnika JNA ili Vojske Jugoslavije – Branka Krvavca, Vukomana Tešića, Đurka Bojovića i Eldina Hrapovića – bez saglasnosti Ministarstva“, saopštile su direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević, koordinatorka centra ANIMA Ervina Dabižinović i direktorica CGO-a Daliborka Uljarević.
Zatražili su i da se ispita i zakonitost odluke Opštine Pljevlja iz 2000. godine o imenovanju ulice po Pavlu Bulatoviću.
„Odluke koje krše zakon i promovišu ideološki zasnovan revizionizam ne smiju proći bez reakcije institucija. To otvara prostor glorifikaciji ratne prošlosti, podriva demokratiju i vladavinu prava, produbljuje podjele u multietničkoj zajednici Pljevalja i narušava međunarodni ugled Crne Gore“, poručuju iz NVO sektora.
HRA, CGO i ANIMA su, takođe, izrazili neslaganje sa stavom Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija da patrijarh Varnava Rosić i potporučnik Predrag Peđa Leovac ispunjavaju uslove propisane Zakonom, jer su njihove biografije „kontroverzne i nespojive s antifašističkim i građanskim vrijednostima Crne Gore“.
Leovcu je, podsjećaju, u Pljevljima već podignut spomenik, a očekuje se da će uskoro biti podignuto i spomen-obilježje Rosiću.
„Komisija o Leovcu navodi: Ovim predlogom od zaborava se ne čuva samo herojstvo potporučnika Leovca, već se iskazuje i poštovanje prema svim onim znanim i neznanim junacima koji su u sličnim okolnostima, prema položenoj zakletvi i ličnom osjećaju dužnosti, stajali na liniji odbrane svoje zemlje. Njegov podvig služi kao primjer budućim generacijama, ali i kao nastavak tradicije slavnih predaka sa prostora Crne Gore“, saopštile su tri NVO.
Smatraju da je taj pristup problematičan iz više razloga.
„Prvo, glorifikacija Leovca ignoriše činjenicu da su druge jedinice Vojske Jugoslavije masovno činile ratne zločine i sprovodile etničko čišćenje nad albanskim civilima na Kosovu, što je utvrdio i Haški tribunal, dok je sam Leovac poginuo kao vojnik Vojske Jugoslavije, koja ga je ostavila da se kao mlad vojnik bori u teškim uslovima. Njegova pogibija je za žaljenje, ali nije za glorifikaciju. Poput mnogih svojih vršnjaka, on je gurnut u rat, u kome je prisiljen da učestvuje bez mogućnosti da se suprotstavi odlukama tadašnje vlasti“, dodaju.
Kažu da je komisija „slično nerazumijevanje istorijskog konteksta“ pokazala i u slučaju patrijarha Varnave Rosića.
„Posebno zabrinjava to što Komisija nije prepoznala etičku i istorijsku kontroverzu vezanu za patrijarha Varnavu Rosića, čiji su antisemitski stavovi i veličanje Hitlera dokumentovani, kao i njegova bliskost četničkom pokretu. Podsjećamo da Zakon o spomen-obilježjima izričito zabranjuje podizanje spomenika licima koja su bila saradnici okupatora, zastupala fašističke, šovinističke ili nacističke ideje, ili imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva“.
Poručuju da odluke o imenovanju ulica u skladu sa zakonom moraju odražavati vrijednosti otpora ratu i nasilju, jednakosti, pravde i antifašizma, a ne da produbljuju postojeće podjele.
„Zato očekujemo od Ministarstva kulture i medija da dosljedno primjenjuje Zakon o spomen-obilježjima u svim opštinama i da pravovremeno informiše javnost o preduzetim koracima“, piše u saopštenju.
