Ovogodišnji izvještaj o napretku Srbije, koji će Europska komisija usvojiti u utorak u okviru paketa proširenja, biće bez sumnje najgori otkako je Srbija počela svoj put prema članstvu u EU, prenosi Jutarnji list koji je imao uvid u nacrt izvještaja.
U njemu se, kako navodi hrvatski list, nižu kritike prema Srbiji – od retorike protiv EU, prekomjerne upotrebe policijske sile, nespremnosti za procesuiranje ratnih zločina, neispunjavanja obveza iz sporazuma s Kosovom, prijetnji i zastrašivanja novinara i predstavnika civilnog društva do nazadovanja na području slobode izražavanja.
Paket proširenja trebalo bi da bude usvojen na sastanku kolegijuma Evropske komisije u utorak 4. novembra. Dok će iz tih dokumenata biti vidljiv značajan napredak Albanije i Crne Gore, stagnacija ili mali napredak drugih, izvještaj za Srbiju sadrži najviše kritika i loših ocjena.
Evropska komisija u tekstu nacrta navodi da se u Srbiji nastavlja narativ protiv EU, i to ne samo u medijima, već i na visokom političkom nivou. Od Srbije se traži veći angažman u komuniciranju svog strateškog, deklarisanog opredjeljenja za integraciju u EU i suprotstavljanje dezinformacijama i manipulacijama.
U izvještaju se navodi da Srbija „tek treba da dokaže političku volju“ oko integracija EU. Evropska komisija smatra da duboka društvena polarizacija, kao i stalna retorika protiv EU, idu protiv ovog cilja. Izražava se zabrinutost i zbog odnosa vlasti prema nevladinom sektoru. Dio udruženja civilnog društva prestao je da sarađuje s vlastima, što ometa inkluzivnost procesa proširenja u slučaju Srbije.
Nacrt izvještaja spominje i pad nadstrešnice u Novom Sadu prije godinu dana i navodi kako je taj incident prouzrokovao masovne blokade i proteste protiv korupcije i percipirane neodgovornosti vlasti. Komisija ocjenjuje da je taj incident produbio društvenu i političku polarizaciju u Srbiji.
Nedovoljan napredak Srbija je napravila i po pitanju demokratije. Izvještaj navodi da je posebno važno sada postići značajan napredak u izbornoj reformi, u potpunosti ispuniti sve smjernice koje su međunarodni posmatrači uputili nakon posljednjih izbora i to prije budućih izbora, prenosi Jutarnji list.
Komisija smatra da se u Skupštini Srbije ne vodi prava javna demokratska debata, da je premali broj sastanaka, da su debate obilježene tenzijama između vlasti i opozicije te da se kažnjavanje zastupnika zbog njihovog ponašanja ne sprovodi jednako. Prema ovom tekstu, sve su teži uslovi za djelovanje civilnog društva u Srbiji, a bilježe se intenzivni verbalni napadi na predstavnike civilnog društva, uključujući i one koji sprovode visoki zvaničnici.
Evropska komisija navodi da, iako Srbija ima zakone i okvir koji omogućuju slobodu okupljanja, u praksi nije uvijek zagarantovana bezbjednost demonstranata. Navodi razne izvještaje o tome kako je protiv demonstranata korišćena prekomjerna sila, a da se ti slučajevi nisu adekvatno istražili i prema počiniteljima nisu preduzete uvijek potrebne mjere.
Najviše je Srbija nazadovala po pitanju slobode medija, što EU smatra jednim od ključnih područja u demokratskom društvu i zemlji koja teži integraciji u EU.
„Srbija ima određeni nivo spremnosti u području slobode izražavanja. U proteklom razdoblju koje obuhvata izvještaj bilo je nazadovanja, a uslovi djelovanja medija i novinara su se ozbiljno pogoršali“, piše u nacrtu izvještaja o Srbiji i posebno se spominju izjave vladinih zvaničnika o radu medija.
U borbi protiv organizovanog i ozbiljnog kriminala Srbija je postigla samo „ograničen napredak“, što je inače jako loša ocjena. A po pitanju vanjskih odnosa uopšte nije bilo napretka.
Funkcioniranje demokratskih institucija u Srbiji je u iskušenju zbog polarizacije. Potrebna je sveobuhvatna reforma izbornog zakona i jasna podjela između stranke i države, stoji u izvještaju, prenosi Jutarnji list.
Više napora od Srbije se traži i u vladavini prava, nepristranosti i efikasnosti sudstva. Posebno se navodi da Srbija mora pokazati veću odlučnost za procesuiranje ratnih zločina. Primjećuje se da se sudovi suzdržavaju od dizanja optužnica protiv osoba visokog profila. Takođe se navodi da je u saradnji s Hrvatskom i Kosovom oko slučajeva ratnih zločina bilo malo napretka.
Izvještaj kritikuje Srbiju i zbog toga što brojne političke stranke, političari i mediji daju javni prostor osuđenim ratnim zločincima i nastavljaju bez ikakvih posljedica da negiraju zločine, uključujući i genocid u Srebrenici.
Oko pitanja nestalih navodi se da je Srbija nastavila, bez posljedica, da radi s međunarodnom komisijom za nestale i Crvenim krstom, ali da nije bilo bilateralnih sastanaka s Republikom Hrvatskom od siječnja 2023. godine.
Oko odnosa s Hrvatskom u izvještaju se spominju slučajevi protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije s optužbama da su bili prijetnja bezbjednosti.
U poglavlju gdje se govori o odnosima sa susjedima, navodi se da su s Hrvatskom odnosi i dalje obilježeni antagonističkim ad hoc javnim prepucavanjima i diplomatskim notama. Srbija je protjerala nekoliko hrvatskih državljana sa sumnjama da predstavljaju opasnost. Ipak, saradnja oko energetike ostala je efikasna.
Srbija je oštre kritike dobila i oko odnosa s Kosovom, ali i Kosovo je po pitanju ispunjavanja obaveza iz sporazuma postignutih toekom dijaloga kojim posreduje EU dobilo kritike.
Komisija navodi da su politička situacija i na Kosovu i u Srbiji imale posljedice i po proces normalizacije odnosa i ispunjavanju obveza iz sporazuma. Pozvala je i Srbiju i Kosovo da ispune bez kašnjenja Sporazum iz Brisela iz 2023. godine i aneks o implementaciji iz Ohrida iste godine, uz upozorenja da je to jedan od ključnih uslova na putu prema EU.
Srbija se posebno kritikuje jer nije preduzela mjere protiv odgovornih za napad u selu Banjska na sjeveru Kosova, da ne poštuje obavezu da se ne protivi integraciji Kosova u međunarodne organizacije te da je povlačenje Srba iz kosovskih institucija na sjeveru Kosova bilo „grubo nazadovanje“ u ispunjavanju uslova iz dijaloga. Ipak, pozdravlja se to što su Srbi na Kosovu sada učestvovali na parlamentarnim i lokalnim izborima na Kosovu i vidi se to kao početak njihovog vraćanja u kosovske institucije gdje bi trebalo, shodno sporazumima, da djeluju u skladu sa zakonskim okvirima Kosova.
Čak i uz ovakav negativan izvještaj o Srbiji, očekuje se da će Komisija potvrditi da Srbija i dalje ispunjava tehničke uslove za otvaranje klastera 3 u pristupnim pregovorima s EU. Ali teško je očekivati da će to proći u Savjetu Evrope. Prošlo je već četiri godine otkako je Srbija otvorila neko poglavlje u tim pregovorima.
