Članovima Koordinacionog tijela za realizaciju projekta “Velje Brdo”, u proteklih godinu dana, na ime naknada isplaćeno je ukupno 79.784, 80 eura. Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, ujedno i predsjednik Koordinacionog tijela, inkasirao je ukupno 8.962,80 eura, dok je 11 članova u posljednja dva mjeseca 2024. primalo po 493,50 eura, a od 1. januara ove godine naknada je iznosila 541,50 eura. Svaki član Koordinacionog tijela primio je u ovom periodu po 6.402 eura.
Koordinaciono tijelo za realizaciju projekta “Velje Brdo” (KT) formirano je krajem oktobra prošle godine, a osim Radunovića, za članove su izabrani Marina Izgarević Pavićević , državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Jelena Jovović , saradnica u nastavi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Vladimir Đurišić , docent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Nikola Mišnić , saradnik u nastavi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Maja Delić , specijalista arhitekture i pomoćnica direktora Uprave za kapitalne projekte, Bojan Popović , tehnički direktor preduzeća “Putevi” DOO Podgorica, Vladimir Ivanović , izvršni direktor DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem”, Ivan Asanović , izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosa (CGES) AD, Jelena Jovetić , direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija, Milica Abramović , načelnica Direkcije za izdavanje građevinskih dozvola u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Irena Jočić , samostalna savjetnica u Sektoru za državnu i oduzetu imovinu u Upravi za državnu imovinu.
Naknade su utvrđene na osnovu člana 2 Odluke o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad članova radnih tijela, prema kojoj članovima savjeta i komisija koje obrazuje Vlada pripada mjesečna naknada do 70 odsto prosječne bruto zarade za predsjednika, odnosno do 50 odsto za članove.
Naknade se isplaćuju iz budžetskih sredstava Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Ukupni troškovi naknada za rad Koordinacionog tijela za projekat “Velje Brdo” predstavljaju dio tekućih budžetskih izdataka Ministarstva. Rješenja o isplatama donose se periodično, u skladu sa važećim propisima i praksom Vlade Crne Gore.
U trenutku kad je formirano Kordinaciono tijelo, naknada za rad predsjednika iznosila je 690,90 eura, a članova 493,50 eura. Novim rješenjem od 3. januara 2025. godine, naknade su povećane, pa je predsjednik dobijao 758,10 eura, a članovi 541,50 eura.
Na prvom sastanku Koordinacionog tijela za realizaciju projekta “Velje Brdo”, održanom u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 30. oktobra 2024. godine, ocijenjeno je ovaj projekat predstavlja najambiciozniji poduhvat u istoriji Crne Gore, sa ciljem da rastereti prekomjernu gradnju i urbanizaciju Podgorice, te omogući pristojan život u Glavnom gradu.
“Članovi Koordinacionog tijela, uključujući predstavnike Ministarstva finansija, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Ekonomskog fakulteta, Uprave za kapitalne projekte, Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i MDUP-a, započeli su razmatranje dva ključna aspekta projekta Velje Brdo – urbanističko-građevinskog i finansijskog”, rečeno je tom prilikom u saopštenju Ministarstva.
Nikola Mirković , saradnik na programima CGO, smatra da “jedino što trenutno postoji od famoznog projekta “Velje brdo” jesu izdaci za naknade članovima Koordinacionog tijela”.
“To je ilustrativan primjer kako se lični interesi donosilaca odluka stavljaju ispred javnog interesa. Istovremeno, njihovi su prioriteti ogoljeni – najprije obezbijediti naknade za sebe, a tek potom razmišljati o projektu koji je građanima, često u teškoj egzistencijalnoj situaciji, predstavljen kao nada i razvojna šansa”, ističe Mirković.
Činjenica da će za rad Koordinacionog tijela za realizaciju projekta “Velje Brdo”, preko naknada, godišnje biti isplaćeno više od 80.000 eura, za Ines Mrdović , direktoricu NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP), je “prekomjerno i neopravdano trošenje javnog novca”.
“Tokom godina koristi će imati većinom privilegovani pojedinci iz državne uprave i poneki stvarni eksperti. Ovakva tijela ili grupe sa višegodišnjim rokovima obično znače da promjena svakog ministra vodi izmjenama i tome da ubacuje ‘svoje bliske ljude’”, kazala je Mrdović za “Vijesti”.
Komentarišući plaćeno učešće državnih službenika u radu Koordinacionog tijela, ona smatra da to otvara pitanje šta je inače redovni posao uposlenih u javnoj upravi.
“Sa druge strane, ako postoji stvarna potreba za formiranjem ovakvog tijela – da li onda redovan posao trpi zbog angažovanja u njemu. Na primjer, državni ste sekretar ili direktor direktorata, što su pozicije vrlo zahtjevne u redovnim aktivnostima, pa na sve to stižete da budete u ko zna koliko radnih grupa, tijela ili komisija”, napominje direktorica ASP-a.
Nikola Mirković ističe da je praksa isplate naknada državnim službenicima za poslove koji već spadaju u njihov redovni opis rada odavno prisutna.
“Na nju smo ukazivali još u vrijeme vlasti DPS-a, kao i tadašnje opozicione partije koje su je sada, postavši vlast, očigledno prigrlile. Ovaj model predstavlja mehanizam dodatnog nagrađivanja podobnih, a ne efikasnih, čime se gradi paralelni sistem privilegija u javnoj upravi. Državni službenici i javni funkcioneri već imaju plaćene radne obaveze i brojne beneficije, od dnevnica do reprezentacija, a dodatne naknade za obavljanje poslova koji bi trebalo da budu dio njihovog redovnog rada predstavljaju bespotrebno dupliranje troškova na teret građana”, kazao je Mirković, ističući da u stvarnosti svjedočimo trošenju javnog novca za, praktično, fiktivan posao.
“Ambiciozno najavljeni projekat bez planskog utemeljenja i realnih rokova već sada izgleda kao još jedno političko obećanje bez pokrića, iako je bilo jasno još prilikom njegove promocije da se radi o populističkom potezu sa predizbornim prizvukom”, dodaje on.
Mrdović napominje da je kuriozitet ovog koordinacionog tijela to što je jedan od zadataka “priprema finansijske analize projekta Velje Brdo”.
“Pa valjda za najavljeni projekat ovolike vrijednosti angažujete renomirane finansijske eksperte ili kuće da urade finansijsku analizu, a to vam neće raditi državni službenici i funkcioneri”, ističe Ines Mrdović.
Ines Mrdović ističe da je za prvu dionicu auto-puta, realizovanu po FIDIC ugovoru, a što je značilo plaćanje više desetina miliona eura inostranog nadzora, dvije vladine komisije (ekspertske) i posebnu jedinicu u Monteputu, Ministarstvo saobraćaja ipak 11 godina plaćalo i posebnu implementacionu jedinicu, gdje su bili uglavnom njihovi uposleni.
“Trošak te jedinice bio je 848 hiljada eura, a samo pet osoba su bili članovi svih 11 godina prihodovali su 737 hiljada eura, tj. svako od tih pet članova je za 11 godina bio finansijski ‘dobar’ za vrijednost dva stana u Podgorici”, podsjeća Mrdović.
Na prvoj sjednici Koordinacionog tijela za realizaciju projekta “Velje Brdo”, održanoj je 30. oktobra 2024. godine, ministar Radunović, prema zapisniku sa sjednice, kazao je da će potencijalan problem biti “nemanje predstavnika DOO Vodovod i kanalizacija Podgorica”, ali da u odluci o obrazovanju KT postoji mogućnost organizovanja prisustva predstavnika drugih državnih i lokalnih organa koji nisu dio KT. Radunović je naveo da smatra da postoji potencijalni problem oko kanalizacije.
“Ako Botun proradi, može se zakačiti i Velje Brdo na njega, a u svakom slučaju možemo računati da će ovaj prvi dio moći sa lokalnog priključka, ali da bi možda trebali da planiramo izgradnju nekog kolektora koji bi bio na padini ka Zeti. Istina je da on zahtijeva određene horizontalne površine. Ekolozi kažu da postoje kolektori sa takvim prerađivačkim kapacitetima da voda postaje bezbjedna za piće”, kazao je Radunović.
Maja Delić, članica Koordinacionog tijela, na prvoj sjednici KT, navela da je DOO Vodovod Podgorica problematizovalo priključivanje na vodovodni sistem Mareza jer bi to, po kazivanju direktora Aleksandra Nišavića, ugrozilo izvorište i vodosnabdijevanje korisnika na teritoriji Glavnog grada. Aleksandar Nišavić je, prema njenim riječima, predstavio da je problem nepostojanja detaljne analize potrebe za vodom i rezervoarskim prostorom i da bi se, bez neke studije izvodljivosti, ugrozilo snabdijevanje više od polovine glavnog grada, jer se u ovom slučaju pozivaju na studiju iz 2011. godine nakon čega je grad značajno izgrađen.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić najavio je u februaru, na društvenoj mreži X, da će “krenuti u ofanzivu za smjene u podgoričkom Vodovodu ako do 15. februara to preduzeće ne otkoči tender za put, kanalizaciju i struju za projekat Velje Brdo”.
Odgovorio je direktor podgoričkog “Vodovoda i kanalizacije” Aleksandar Nišavić, tvrdeći da nije upoznat da je to preduzeće na bilo koji način ugrozilo realizaciju projekata i planiranih aktivnosti
On je to kazao “Vijestima” odgovarajući na pitanja koja se tiču prozivke premijera Crne Gore Milojka Spajića.
To je ilustrativan primjer kako se lični interesi donosilaca odluka stavljaju ispred javnog interesa. Istovremeno, njihovi su prioriteti ogoljeni – najprije obezbijediti naknade za sebe, a tek potom razmišljati o projektu koji je građanima, često u teškoj egzistencijalnoj situaciji, predstavljen kao nada i razvojna šansa, kaže Nikola Mirković (CGO)
Ako postoji stvarna potreba za formiranjem ovakvog tijela – da li onda redovan posao trpi zbog angažovanja u njemu. Na primjer, državni ste sekretar ili direktor direktorata, što su pozicije vrlo zahtjevne u redovnim aktivnostima, pa na sve to stižete da budete u ko zna koliko radnih grupa, tijela ili komisija, kaže Ines Mrdović (ASP)
Ideju o izgradnji novog grada na Malom brdu za 40 hiljada stanovnika, prvi put su u septembru prošle godine, osam dana pred podgoričke izbore, predstavili premijer Milojko Spajić i ministar Slaven Radunović.
Obećali su stanove po cijeni od 1.000 eura, što je duplo manje od prosječne cijene kvadrata u Podgorici, i prva useljenja za dvije godine, poručivši da projekat nema veze sa lokalnim izborima i da su na ideju došli prije dva mjeseca.
“Vijesti” su u septembru prošle godine, pozvavši se na više sagovornika iz oblasti ekologije, prostornog planiranja i građevinarstva, objavile da priča o izgradnji novog naselja na Veljem brdu, veličine grada Bara sa 41 hiljadom stanovnika, nije realna, jer je u suprotnosti sa sadašnjim zakonima, planskim rješenjima, tehničkim mogućnostima komunalne infastrukture, te da ni cijena stanova kroz predložene iznose rata nije matematički tačna.
“Vijesti” su tada pisale i da je dio Veljeg brda obuhvaćen zaštitnom zonom Parka prirode rijeka Zeta i da na tom dijelu nije moguća stambena izgadnja, a za gradnju na preostalom dijelu bile bi neophodne detaljne studije da novo naselje nema uticaj na Zetu i izvorište Mareza, za šta bi bila potrebna ozbiljna naučna istraživanja.
Ako bi rata za stan od 60 kvadrata iznosila 290 eura na 30 godina, kako je tada najavio Spajić, uz kamatu od 1,2 odsto, osnovna cijena stana bila bi oko 1.700 eura po kvadratu, a ne hiljadu. Za stan od 100 kvadrata, uz obećanju ratu od 390 eura, konačna cijena je oko 1.400 eura, objavile su “Vijesti”.
Prema navodima lista, izgradnja infrastrukture za 2,66 miliona kvadrata bruto građevinske površine stambenih i poslovnih objekata, kako je predstavljeno u projektu, prema cijenama komunalnog opremanja iz istraživanja Monstata, koštala bi 340 miliona eura…
