Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća (HNV) Crne Gore Zvonimir Deković saopštio je danas da ne mogu i ne žele pristati na to da im „nepoznati ljudi dobijaju sredstva za realizaciju projekata koji u svom nazivu imaju prefiks hrvatski“ niti da im takvi tumače hrvatski jezik, kulturu i tradiciju.
Deković je kazao da se, kao predsjednik manjinskog nacionalnog vijeća naroda, koja je opet na raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2025. godinu dobila ubjedljivo najmanje sredstava za projekte i ove godine, 1,65 odsto, osjeća primoran da reaguje zbog, kako je kazao, očiglednih malverzacija i koruptivnih radnji u radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, odnosno Komisije za raspodjelu sredstava.
„Direktoru Fonda i Upravnom odboru Fonda smo se obraćali istim povodom i u prethodne dvije sa zahtjevom za poništenjem tekućeg Javnog konkursa o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2023. , imajući u vidu da predmetni javni konkurs nije raspisan u skladu sa odredbama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, a i zbog evidentnog postojanja sukoba interesa, što je utvrdila i Agencija za sprečavanje korupcije. Osim navedenih proceduralnih i prekršajnih razloga, još jednom naglašavamo nepravedno i nelegitimno postupanje prema hrvatskoj manjinskoj nacionalnoj zajednici, odnosno projektima iz naše zajednice“, naveo je Deković.
Istakao je da su na aktualnom konkursu projekti hrvatskih udruženja i pojedinaca iz te zajednice koji se bave afirmacijom hrvatske kulture i jezika dobili 27 900 eura, što je tek 1,65 posto od ukupnog iznosa namijenjenog za raspodjelu, koji iznosi 1 690 000 eura, dok su pojedinci i nevladine organizacije, njima nepoznati, za projekte koji imaju u naslovu poveznicu s Hrvatima i hrvatskom tradicijom dobili 38 100 eura, što je 2,25 posto od ukupnog iznosa namijenjenog za raspodjelu.
„…a udruženja i pojedinci koji se, prema naslovima projekata, bave međunacionalnim projektima koji uključuju i bavljenje hrvatskom tradicijom i zajednicom, 52810 eura, što je 3, 125 posto. Suvišno je naglašavati da legitimni predstavnici hrvatske zajednice i hrvatskih udruga u Crnoj Gori nisu niti čuli za te pojedince i udruge koji se „bave“ hrvatskom zajednicom, a kamoli da su im se isti obratili kako bi dobili legitimnu povratnu informaciju o relevantnosti svojih projekata. Ne možemo i ne želimo pristati na to da nama nepoznati ljudi dobijaju sredstva za realizaciju projekata koji u svom nazivu imaju prefiks hrvatski niti da nam takvi tumače hrvatski jezik, kulturu i tradiciju! Opet imamo situaciju da nepoznati pojedinci i NVO- i dobijaju triput više novca nego projekti ispred hrvatske zajednice u Crnoj Gori, što je nečuveno! Naziv Fonda je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, što pretpostavlja da se Fond brine o interesima manjinskih naroda, a ne partikularnih interesa pojedinih grupacija i/ili pojedinaca“, rekao je.
Deković je kazao da je uvjeren da bi eventualna raspodjela sredstava po ovakvoj odluci bilo očigledna korupcija i prevare.
„Pravnu utemeljenost svojih nastojanja nalazimo i u Okvirnoj konvenciji o zaštiti nacionalnih manjina, čiji Savjetodavni odbor je dao mišljenje da bi “Fond trebao biti reprezentativan za sve nacionalne zajednice, da treba održavati diverzitet manjinskih zajednica te da treba poduzeti korake kako bi odgovorio na instrumentalizaciju Fonda u službi određenih partijsko – političkih interesa i pristrasnosti, kao i da treba osigurati monitoring i evaluaciju projekata u pogledu njihove djelotvornosti u ,između ostalog, podizanju svijesti o kulturama i identitetu nacionalnih manjina, te u pogledu toga jesu li postigli ciljeve“. Pitamo se koji je to cilj postigao ili može postići projekt koji je pisan za pripadnike hrvatskoga naroda u Crnoj Gori ili o pripadnicima hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, a bez učešće udruga i eksperata iz referentne zajednice?! Savjetodavni odbor ‘poziva i nadležne organe da preispita proceduru imenovanja Komisije kako bi osigurali da je zaista reprezentativna za sve nacionalne manjine’. ‘Potrebno je uložiti napore da se osigura transparentnost u radu Fonda, da se depolitizira njegov rad i uvede evaluacija financiranih projekata'“, rekao je on.
Dodao je da, uprkos konstantnim nastojanjima da nastali problem riješe unutar Fonda, ali i imajući stalno na umu premisu da treba izbjeći konfrontiranje s manjinskim zajednicama, odnosno ostalim manjinskim narodima i savjetima, mora konstatovati, nažalost, da se ponavlja situacija iz prethodna dva javna poziva, uprkos tome što postoji svijest da se ovakvim činjenjem podstiče nezakonito i nelegitimno djelovanje i šteti ugledu Fonda.
„Ne preostaje nam ništa drugo, već da s predmetnim činjenjem, odnosno nečinjenjem, upoznamo i Delegaciju Europske unije u Crnoj Gori, kao i Europsku komisiju te poduzmemo i ostale moguće pravne korake“, zaključio je Deković.
