Drugim riječima, DRI konstatuje da su brojke u izvještaju vjerodostojne, ali način na koji se Ministarstvo ponašalo u pojedinim segmentima rada: zapošljavanje, konkursi i kontrola trošenja javnog novca zahtijeva ozbiljne korekcije.
Prvi nalaz DRI odnosi se na angažovanje lica na osnovu ugovora o djelu za poslove koji su, zapravo, iz redovne nadležnosti Ministarstva. Iako Ministarstvo tvrdi da nema dovoljno zaposlenih i da Ministarstvo finansija nije odobrilo nova radna mjesta, DRI jasno upozorava da je to kršenje Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Takvo angažovanje obesmišljava sistem javne službe i otvara prostor za zloupotrebe.
Prema navodima iz izvještaja, MKM je za isplatu po osnovu ugovora o djelu potrošio 1.476.791,06 eura.
Preporuka DRI-a je da Ministarstvo treba ugovore o djelu da koristi isključivo za poslove koji nisu dio sistematizovanih radnih mjesta, a da se svako novo zapošljavanje mora sprovoditi u skladu sa zakonom.
DRI je takođe utvrdio da su konkursi za sufinansiranje projekata u kulturi za 2024. godinu objavljeni u toku te godine, umjesto prethodnog novembra, kako nalaže član 70 Zakona o kulturi. Time je, kako se navodi iz DRI, prekršeno pravilo koje obezbjeđuje da korisnici novca imaju dovoljno vremena za planiranje i pripremu projekata.
DRI upozorava da su “lica koja rade na poslovima analize i kontrole potrošnje sredstava dobijenih na konkursima koje raspisuje Ministarstvo za realizaciju projekata angažovana po osnovu ugovora o djelu”.
“S obzirom da postoji konstantna potreba za obavljanjem ovih poslova, Ministarstvo kulture i medija je pripremilo predlog dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva, kojim je utvrđena organizaciona jedinica-odjeljenje za kontrolu namjenskog trošenja sredstava i evaluaciju projekata sa četiri radna mjesta”, stoji u izvještaju.
Zato je DRI preporučio Ministarstvu kulture da ubuduće mora raspisivati konkurs u novembru tekuće godine za narednu godinu, kako bi se izbjegla improvizacija i omogućilo efikasnije korišćenje budžetskih para.
Jedan od najozbiljnijih nalaza DRI tiče se nenamjenskog trošenja novca dobijenog kroz konkurse. U više slučajeva, sredstva nisu utrošena u skladu sa ugovorima i konkursnim pravilima, a Ministarstvo kulture nije primijenilo član 82 Zakona o kulturi, koji mu daje pravo da traži povraćaj novca s kamatom.
DRI upozorava da time Ministarstvo indirektno toleriše kršenje ugovornih obaveza i ne štiti javna sredstva.
Preporuka DRI-a je da Ministarstvo mora ubuduće dosljedno tražiti povraćaj novca kada utvrdi da su projekti finansirani nenamjenski, i obavezno sprovoditi monitoring i kontrolu korisnika.
Ministarstvo kulture i medija plaća doprinose za socijalno osiguranje samostalnih umjetnika i stručnjaka u kulturi, ali DRI je ustanovio da obračuni iz Poreske uprave često kasne, pa Ministarstvo mora da plaća kamate, čak i kad kašnjenje nije njegova krivica.
Zbog toga je preporuka DRI da je potrebno uspostaviti formalni mehanizam saradnje s Poreskom upravom, kako bi obračuni bili redovni i kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi. Takođe, predloženo je da se u okviru novog Zakona o kulturi jasno definišu obaveze umjetnika i rokovi za podnošenje poreskih prijava.
DRI je otkrio i da se parcela koju Ministarstvo kulture i medija koristi od 2009. godine u katastru i dalje vodi na Univerzitet Crne Gore. Iako nije riječ o propustu MKM, DRI preporučuje da se pokrene procedura promjene vlasništva u saradnji sa Upravom za državnu imovinu.
Revizorski izvještaj DRI za Ministarstvo kulture i medija za 2024. godinu, kako se navodi, ne ukazuje na zloupotrebe, ali otkriva strukturne slabosti u planiranju, zapošljavanju i nadzoru nad trošenjem javnog novca. Ministarstvo ima rok do 14. novembra 2025. da DRI dostavi plan aktivnosti za sprovođenje preporuka i do 14. aprila 2026. da izvijesti o njihovoj realizaciji.
U suštini, DRI šalje jasnu poruku: formalno je sve u redu, ali suštinski sistem ne funkcioniše dovoljno transparentno i efikasno. Ministarstvo kulture sada ima šansu da iz “uslovnog mišljenja” uđe u zonu pune zakonitosti ili da, kao i prethodnih godina, ostane primjer institucionalne tromosti.
“Ovo mišljenje predstavlja potvrdu ispravnosti finansijskog izvještavanja i dosljedne primjene principa zakonitosti i racionalnog korišćenja budžetskih sredstava, te da se sredstva poreskih obveznika koriste transparentno, namjenski i uz visok stepen finansijske discipline”, poručila je juče ministarka kulture i medija, Tamara Vujović .
Ministarstvo kulture i medija pozdravlja nalaze revizije i ističe da su preporuke Državne revizorske institucije dragocjen doprinos daljem jačanju sistema finansijskog upravljanja i kontrole.
’’Pozitivno mišljenje DRI za nas je potvrda da smo na dobrom putu, da gradimo sistem u kojem su transparentnost, zakonitost i efikasnost temelj svakog procesa. Preporuke koje su date poslužiće nam da dodatno unaprijedimo interne procedure i prakse, kako bismo nastavili da jačamo povjerenje javnosti u rad Ministarstva”, saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.
Ministarstvo će, u skladu sa zakonskim obavezama, do 14. novembra 2025. dostaviti plan aktivnosti za realizaciju preporuka, a zatim i izvještaj o sprovedenim mjerama do aprila 2026. godine, stoji u saopštenju MKM.
Prema navodima iz izvještaja, MKM je za isplatu po osnovu ugovora o djelu potrošio 1.476.791,06 eura
