Crna Gora se nalazi pred ključnim izazovom da u kratkom roku pokaže konkretne rezultate u reformi pravosuđa, zadrži postojeću dinamiku reformi i time potvrdi spremnost za članstvo u Evropskoj uniji (EU), pri čemu napredak na evropskom putu zavisi isključivo od ostvarenja rezultata u toj oblasti.
Iz PR Centra je saopšteno da je to poručeno tokom uvodnih izlaganja u okviru godišnje konferencije „Nezavisno i profesionalno pravosuđe – ključni preduslov za EU integracije“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović podsjetio je da se u toj organizaciji gotovo dvije decenije bave monitoringom pravosudnog sistema i reformskim procesima u Crnoj Gori, navodeći da kroz analitičke izvještaje i preporuke nastoje da pomognu pravosudnim institucijama i Ministarstvu pravde u unapređenju efikasnosti, djelotvornosti i integriteta sistema.
“Ipak, moram istaći da period nakon dobijanja pozitivnog IBAR izvještaja nije iskorišćen na najbolji način. Umjesto da se nastavi istim tempom reformi, političke napetosti i institucionalne krize, poput slučaja u vezi sa mandatom sudije Ustavnog suda krajem prošle godine, usporile su reforme i prebacile fokus sa stručnog na politički teren”, rekao je Vujović.
On je pozvao sve ključne donosioce odluka da do kraja 2026. godine sprovedu sve aktivnosti predviđene Strategijom reforme pravosuđa i ispune završna mjerila za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji u poglavljima 23 i 24.
“Vremena za oklijevanje nema — Crna Gora je dobila šansu koju ne smije propustiti”, jasan je Vujović.
Prema njegovim riječima, u javnosti se gotovo svakodnevno govori o potrebi za vetingom u pravosuđu, “ali bez konkretnih koraka.”
“Kao organizacija koja već 20 godina prati pravosudne reforme, smatramo da bi sveobuhvatni veting u ovom trenutku imao nesagledive negativne posljedice po proces evropskih integracija”, ocijenio je Vujović.
Smatra da se pojam vetinga sve češće zloupotrebljava i koristi u pojedinim sektorima državne uprave kao paravan za nametanje partijskih rješenja, a sa druge strane, kako je naveo, kao opravdanje za kršenje procedura i nezakonito postupanje.
“Veting ne smije postati proizvoljan instrument koji se koristi za ostvarivanje interesa bilo koje političke partije ili trenutne vlasti. On mora biti jasno, zakonski definisan proces koji počiva na principima nezavisnosti, objektivnosti i meritornosti”, poručio je Vujović.
Istakao je da, umjesto improvizovanih rješenja, postojeći Sudski i Tužilački savjet imaju dovoljne zakonske mehanizme da sprovedu provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija “i to odmah, bez odlaganja.”
“Naše analize pokazuju da i dalje nema napretka u racionalizaciji pravosudne mreže, iako danas čujemo nove informacije od ministra pravde, EU već godinama insistira na sprovođenju preporuka Ministarstva pravde. I dalje imamo sudove koji formalno postoje, ali praktično ne funkcionišu – kao što je slučaj sa Osnovnim sudom na Žabljaku, koji već gotovo dvije godine nema nijednog sudiju”, kazao je Vujović.
Smatra da je stanje infrastrukture u sudovima i tužilaštvima i dalje je ispod zadovoljavajućeg nivoa, navodeći da su sudnice često premale, arhivske prostorije pretrpane, a prostorni kapaciteti zahtijevaju sistemsko rješenje, “a ne parcijalne adaptacije.”
Vujović je ukazao da posebno zabrinjavajuće nalaze bilježe u oblasti pritvora.
“Pritvor je u Crnoj Gori postao pravilo, a ne izuzetak — iako bi, u skladu sa međunarodnim standardima, morao da bude krajnja, restriktivno primjenjivana mjera, jer se njome zadire u jedno od najvrednijih prava – pravo na slobodu”, rekao je Vujović.
Kazao je da prosječno trajanje pritvora u našim sudovima iznosi oko 150 dana, a u više od polovine slučajeva pritvor traje do izricanja presude.
“Time se stvara utisak da pritvor postaje kazna prije presude, što podriva povjerenje građana u pravičnost sistema”, upozorio je Vujović.
Prema njegovim riječima, još je poraznija činjenica da neosnovano lišenje slobode građane i državu skupo košta.
“Prema podacima Ministarstva finansija, od 2018. do 2024. godine Crna Gora je isplatila 2,56 miliona eura na ime naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode. Međutim, treba biti svjestan da ni jedna novčana naknada, za neosnovano lišenje slobode, ma kolika bila, ne može vratiti izgubljenu slobodu, vrijeme provedeno iza rešetaka, ni trenutke izgubljene sa porodicom i bližnima”, rekao je Vujović.
Apelovao je da se pritvor u budućnosti primjenjuje krajnje restriktivno i u skladu sa međunarodnim standardima, samo kada je to neophodno, i da se prilikom svakog lišenja slobode vodi računa o dostojanstvu osobe.
“Ne može se svako lice koje se privodi tretirati jednako u pogledu mjera obezbjeđenja u tokom akcija hapšenja i privođenja – nema opravdanja da se lice koje ne predstavlja bezbjednosnu prijetnju sprovodi sa lisicama kroz unaprijed organizovani špalir medija”, istakao je Vujović.
Takva praksa, kako je pojasnio, stvara utisak da je cilj da se pojedinci unaprijed diskredituju, da im se nanese šteta – ne samo njima, nego i njihovim porodicama – bez obzira na to koliko su osnovane sumnje ili čvrsti dokazi protiv njih.
“Podjednako je važno da se poštuje i privatnost komunikacija.
Ono što nije dokazni materijal, što ne služi dokazivanju postojanja radnji izvršenja krivičnog djela, ne smije se zloupotrebljavati iznošenjem u javnost. Zbog toga svi nosioci pravosudnih funkcija moraju pokazati maksimalnu odgovornost u primjeni svojih ovlašćenja, kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitilo povjerenje građana u nepristrasnost pravosudnog sistema”, naveo je Vujović.
Ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler poručio je da Crna Gora mora zadržati postojeću dinamiku reformi i nastaviti sa konkretnim rezultatima u oblasti vladavine prava, ukoliko želi napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
„Ovu godinu obilježili smo značajnim uspjehom i dogovorom oko reforme izbornog zakonodavstva. Želim da vam zahvalim na uloženim naporima i zajedničkom radu na ovom važnom dijelu posla“, kazao je Satler, dodajući da je sada ključno „ne spustiti čašu“ i odmah preći na reformu u oblasti vladavine prava.
Satler je istakao da napredak Crne Gore na evropskom putu zavisi isključivo od rezultata u toj oblasti.
„Napredak na evropskom putu zavisi od vladavine prava, odnosno reformi u toj oblasti. To ostaje glavna tema i glavna poruka s naše strane sve dok se posao ne završi“, naglasio je Satler.
Podsjetio je da ambiciozan cilj zatvaranja poglavlja 23 i 24 do naredne godine zahtijeva punu posvećenost svih institucija i stabilan fokus u ključnim oblastima.
„Skupština treba hitno da djeluje u postavljanju nedostajućih članova Tužilačkog i Sudskog savjeta. Ova dva savjeta nose najveću odgovornost za pravosudnu reformu i moraju funkcionisati u punom kapacitetu“, rekao je Satler, dodajući da je dobio uvjeravanja da će se ta imenovanja sprovesti u narednim sedmicama.
On je naglasio da ustavni i zakonodavni okviri moraju biti potpuno usklađeni sa evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije.
„Funkcionalnost i organizacija sudskog sistema moraju se dodatno unaprijediti, a sudska efikasnost poboljšati, naročito kada govorimo o slučajevima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou“, rekao je Satler.
Podsjetio je da će poglavlja 23 i 24 biti zatvorena tek na samom kraju pristupnih pregovora, kada Crna Gora pokaže mjerljive rezultate.
Satler je poručio da ne smije biti političkog uticaja na pravosudni sektor, kao i da podjela vlasti mora biti jasno poštovana.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da nezavisnost suda nije privilegija, već garancija svakog građanina da mu se sudi nepristrasno, po zakonu i činjenicama.
„Sud ne smije biti instrument moći, već temelj vladavine prava. Naša je dužnost da pravdu ne samo dijelimo, već da je živimo u svakom postupku, odluci i odnosu prema građaninu“, istakla je Pavličić.
Naglasila je da stručnost, integritet i dostojanstvo pretvaraju sudsku nezavisnost u povjerenje javnosti.
„Profesionalnost sudije nije samo poznavanje zakona, već i način na koji sprovodimo postupak, komuniciramo sa strankama i javnošću, te odnos koji imamo prema svakom predmetu,“ rekla je Pavličić, dodajući da su odgovornost i transparentnost prirodni saveznici nezavisnosti sudstva.
Govoreći o izvještaju Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) o praćenju suđenja, Pavličić je ocijenila da takvi dokumenti doprinose približavanju pravosuđa građanima i predstavljaju važan alat za prepoznavanje slabosti i napredaka u sistemu.
„Ovakvi izvještaji nude realan uvid u stanje pravosuđa, ukazuju na slabosti, ali i potvrđuju pozitivne korake koji su preduzeti tokom prethodne godine. Ipak, oni nas podsjećaju da i dalje postoje sistemski izazovi koji zahtijevaju odlučnu institucionalnu reakciju“, kazala je Pavličić.
Posebno se osvrnula na nalaze izvještaja koji ukazuju da se više od trećine planiranih pretresa ne održi, najčešće zbog nedolaska optuženih i svjedoka usljed neuredno uručenih poziva.
„To je problem koji se može pripisati nedostatku ažurnosti u radu sudova i neblagovremenom provjeravanju procesnih pretpostavki,“ navela je Pavličić, dodajući da je ta preporuka ponovljena i u odnosu na prošlu godinu.
Istakla je da nezavisnost i profesionalnost nijesu zaštita sudija, već svakog građanina, kako bi „istina i zakon uvijek našli svoj dom, a taj dom je sudski sistem“.
Pavličić se saglasila i sa navodima izvještaja o potrebi većeg podsticanja mladih pravnika da karijeru grade u pravosuđu.
„Da bi se to postiglo, neophodno je da država obezbijedi konkurentna primanja, jasne puteve profesionalnog napredovanja, kvalitetne programe mentorstva i stručno usavršavanje“, rekla je Pavličić.
Posebno je ukazala na značaj analize prakse prilikom određivanja pritvora, naglašavajući da je to „jedno od najosjetljivijih pitanja u domenu krivičnog pravosuđa“.
„Ono najdirektnije pokazuje odnos sudske vlasti prema ljudskim pravima i principu proporcionalnosti“, kazala je Pavličić, dodajući da predmetna analiza ukazuje na nekoliko važnih tendencija i potrebu da se odluke u toj oblasti donose još pažljivije i dosljednije.
Poručila je da transparentnost nije prijetnja, već najbolja zaštita nezavisnosti, jer „samo onaj ko nema šta da krije, može istinski biti slobodan u svom radu“.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je da Crnu Goru u narednih godinu dana očekuje najvažniji period kada je riječ o procesu evropskih integracija, posebno u pogledu pregovaračkih poglavlja 23 i 24.
„Do septembra ili oktobra 2026. godine dužni smo da dostavimo rezultate u pogledu poglavlja 23 i 24, kao i svih drugih pregovaračkih poglavlja, kako bismo, nadamo se, do kraja naredne godine uspješno završili tehnički nivo pregovora sa Evropskom unijom“, rekao je Božović.
Govoreći o problemima u pravosudnom sistemu, ministar je potvrdio da je prebukiranost istražnog zatvora i dalje izražen problem.
Božović je naveo da je Vlada Crne Gore posljednjim rebalansom budžeta predvidjela više od 300.000 eura za završetak projekta koji se realizuje uz podršku EU, a koji će omogućiti izgradnju četiri nova objekta u UIK-u i time poboljšati uslove boravka zatvorenika.
Ministar je najavio i plan izgradnje posebnog istražnog zatvora u Spužu, ocjenjujući da bi bilo neracionalno graditi novi zatvorski kompleks u Mojkovcu.
„Kada završimo ova četiri objekta u Spužu, imaćemo mnogo efikasniji, brži i praktičniji model izgradnje novih objekata unutar postojeće institucije, koja ima prostora za širenje i nalazi se u blizini ključnih institucija vladavine prava“, kazao je Božović.
Ukazao je i na preporuku iz izvještaja koja se odnosi na racionalizaciju pravosudne mreže.
„Novi Zakon o sudovima već predviđa smanjenje broja sudova, a Vlada je u junu dostavila i predlog izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku, koji bi trebalo da doprinese bržem i efikasnijem vođenju krivičnih postupaka“, rekao je Božović.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković naglasio je da izvještaj CeMI-ja pokazuje stručan i naučan pristup u ocjeni stanja, pojava i praksi na velikom uzorku.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje pravosuđa ne može se sagledavati isključivo kroz rad institucija sa specijalnom nadležnošću.
„Ovim izvještajem se daje širina kojom se omogućava sveobuhvatno sagledavanje funkcionisanja pravosuđa kroz osnovne i više instance, što je zapravo najveći segment sistema“, naveo je Marković.
Ocijenio je da izvještaj svjedoči o otvorenosti i transparentnosti pravosudnih institucija i istakao da će se taj segment i dalje unapređivati.
„Nezavisnost i profesionalnost pravosuđa, kroz standarde kvaliteta, stručnosti i posvećenosti, predstavljaju obavezu i odgovornost samih nosilaca pravosudnih funkcija i institucija“, kazao je Marković.
Upozorio je da se percepcija samostalnosti i nezavisnosti pravosuđa gradi ne samo djelovanjem nosilaca pravosudnih funkcija, već i postupanjima drugih grana vlasti i subjekata javnog života.
„Kao što pravda nije pravda ako nije vidljiva, tako ni samostalnost i nezavisnost pravosuđa ne znače ništa ako nijesu vidljive – jer to direktno utiče na pravnu sigurnost i percepciju građana“, poručio je Marković.
Govoreći o samom izvještaju, Marković je istakao da je on pretežno fokusiran na postupanje sudova, ali da obuhvata i određene segmente rada tužilaštva.
Posebno je izdvojio dio koji se odnosi na efikasnost krivičnog postupka, navodeći da državni tužioci „u najmanjoj mogućoj mjeri doprinose odlaganju glavnih pretresa, a samim tim i odugovlačenju postupaka“.
Ipak, dodao je da izvještaj ukazuje na potrebu unapređenja kvaliteta obrazloženja predloga za određivanje pritvora, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
„Taj zaključak je od posebnog značaja za tužilaštvo, kako bi se na strateški način pristupilo tom pitanju i ujednačila praksa državnih tužilaštava na svim nivoima“, naglasio je Marković.
Podsjetio je da je u maju prošle godine izdao obavezujuće uputstvo o hitnom postupanju u pritvorskim predmetima, kao i dopunu tog uputstva sredinom prošlog mjeseca, kojom se ukazuje na izuzetnost pritvora kao mjere procesne prinude i potrebu za dodatnim ubrzanjem postupanja u predmetima u kojima su okrivljeni strani državljani.
Marković je ukazao da prosječno trajanje pritvora u predmetima osnovnih i viših tužilaštava iznosi 40 dana, što, kako je rekao, „ukazuje na efikasno postupanje i potvrđuje da tužilaštvo ne doprinosi dugotrajnom trajanju pritvora“.
„Kada je pritvor mjera procesne prinude koja se primjenjuje u fazi izviđaja, istrage ili skraćenog postupka, naročito je važno efikasno postupanje tužilaštva, jer upravo od njega u najvećoj mjeri zavisi trajanje pritvora“, zaključio je Marković.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“ kojeg sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) i Centrom za građanske slobode (CEGAS) a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.
