Inflacije u Crnoj Gori nije samo uvezena, već postoje značajni domaći razlozi, jer su stope rasta cijena u proteklih pet i po godine u Crnoj Gori značajno veće nego u državama eurozone. Značajan razlog je povećanje dažbina na dio proizvoda i usluga kao i to što su troškovi rada povećani za 55 odsto u odnosu na 2019. godinu a da je produktivnost povećana za 13,7 odsto. Imamo i takozvanu inflaciju pohlepe jer je dio trgovaca i ponuđača usluga povećao cijene mimo svojih stvarnih rashoda jer u Crnoj Gori boravi značajan broj stranaca sa većim platežnim mogućnostima.
To je na skupštinskom odboru za ekonomiju kazala predsjednica Društva statističara i demografa Gordana Radojević na kontrolnom saslušanju po pitanju inflacije, a na osnovu istraživanja i analiza koje su sproveli.
Ona je navela primjere da su cijene hrane u Crnoj Gori u proteklih pet i po godina povećane za 50 odsto a u zemljama eurozone (država koje koriste euro) 33 odsto, da su cijene farmaceutskih proizvoda imale rasta za 36 odsto a u eurozoni 11 odsto. Opšte medicinske usluge u Crnoj Gori poskupile su za 35 do 52,6 odsto, a u eurozoni za devet do 11 odsto. Radojević je navela da su cijene hljeba, mesa, voća povrća rasle u Crnoj Gori po stopama koje su dva i po do tri puta veće nego u eurozoni. Slične razlike u stopama rasta cijena postoje i kod odjeće i obuće, usluga ličnje njege, stanovanja,… jedino je struja u Crnoj Gori za pet i po godina poskupila 4,1 odsto a u zemljama euro zone 41 odsto.
Radojević je ukazala da je i pored smanjenja dažbina na zarade povećan trošak rada za poslodavce, jer je u 2019. godini prosječna bruto zarada (trošak poslodavca po zaposlenom) iznosila 773 eura a sada je 1.200 eura, odnosno porasla je za 55 odsto, a produktivnost za 13,7 odsto. Navela je da privreda nije mogla da izdrži rast tih troškova bez povećanja cijena svojih proizvoda i usluga
Ona je ukazala da kada zarada povećavate administrativnim mjerama u značajno većem procentu od rasta produktivnosti i dotadašnje inflacije, dolazi do stvaranje spirale inflacije, odnosno da kada na ovaj način povećate zarade dolazi do inflacije koja ih obezvrijeđuje pa zaposleni traže novi rast zarada, i da je iz tog začaranog kruga teško izaći.
Ekonomski analitičar Miloš Vuković kazao je da je inflacija mehanizam da država prikupi više novca, jer se izmjenama poreskog sistema odnosno ukidanjem i smanjem doprinosa sada 50 odsto budžeta puni od PDV-a i još 15 odsto od akciza.
„Dvije trećine PDV-a dolazi od naplata na proizvode prilikom njihovog uvoza. Odnosno što je uvoz veći i što su cijene veće, država naplati više“, kazao je Vuković.
On je ukazao da se u Crnoj Gori sada dešava ono što nigdje nikada nije zabilježeno, a to je da nominalno rastu iznosi plata i penzija a da istovremeno ima rast nejednakosti i povećanje procenta građana koji su u riziku od siromaštva.
„Reforma koja je trebalo da ojača srednji sloj ustvari ga je istopila“, kazao je Vuković.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša ukazao je na prethodne zaključke odbora koji su upućeni Vladi – da se povećaju subvencije države za konkurentnost privrede, da se poveća agrobudžet, da se smanji PDV na voće i povrće i analizira mogućnost smanjenja na mesne prerađevine, da se nastavi akcija stop inflaciji, da se natjeraju trgovci da se istaknu domaći proizvodi, kao i da se na cijenama istakne i prethodna cijena tog proizvoda,… Kazao je da su sve to primjeri iz zemalja EU i regiona.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đelješaj ostao je pri svojim tvrdnjama da je inflacija u Crnoj Gori uvoznog karaktera i posljedica rasta cijena u Evropi, a da je u manjem dijelu nastala u Crnoj Gori zbog ovećanja poreza i akciza na određene proizvode i usluge.
Kazao je da će njegov predlog biti da se subvencije države za domaće proizvođače kroz program podrške konkurentnosti u budžetu za narednu godinu poveća sa 3,5 miliona na 30,5 miliona, kao i da će podržati predlog povećavanja agrobudžeta za poljoprivrednike.
Naveo je i da su povećane akcize na nezdrave proizvode poput cigarete, slatkiša, vina, gaziranih pića,… i da bi njemu bilo logično da se smanje na zdrave proizvode poput voća i povrća.
Đeljošaj je naveo da se razmatra nastavak akcije limitiranih cijena, da su na prethodnoj sjednici ograničene cijene ljekova sa liste Ministarstva zdravlja, da su dogovorili sa trgovcima i privrednom komorom isticanje domaćih proizvoda, kao i da ministarstvo finansijski podržava portal cijene.me.
Mugoša je kazao da je ranije iz budžeta države sa šest miliona finansiran program konkurentnosti domaćih proizvođača pa je smanjeno na 3,5 miliona.
„Vlada i parlamentarna većina su prošle godine odbili moj predlog da se ova stavka vrati na šest mjeseci, pa zaista ne očekujem da ćete dobiti podršku da bude povećana na 30 miliona“, kazao je Mugoša.
Đeljošaj je istakao da smatra da bi ako nema novca bilo potrebno i zadužiti se za povećanja programa konkurentnosti i agrobudžeta, jer je to novac koji se najbrže vrati.
Radojević je navela i da akcije poput stop inflaciji liječe dijelimično samo posljedice, veća da budući fiskalni savjet treba da analizira uzroke inflacije kroz instrumente fiskalne politike.
Poslanik „Pokreta Evropa sad“ Tonći Janović kazao je da opozicija, dio stručne javnosti pod navodnicima i neki mediji žele dokazati da su 222 eura (ranija minimalna zarad) veće od 600 eura (sadašnja minimalna zarada), kao i da kroz negativne komentare o vladinoj politici šire laži.
Naveo je da su mnogi trgovci proteklih decenija imali privilegovani položaj kao i da sada imaju monopol zbog čega drže visoke cijene.
Kazao je da Ministarstvo finansija radi veliki posao, da ispravljaju greške iz prethodnog perioda i uvode veće kontrole.
Poslabik URA Miloš Konatar kazao je da plate jesu povećane i da je i on glasao za mjere iz Evrope sad 1, ali da se mora reći da je inflacija u međuvremenu obesmislila rast tih zarada. On je naveo da je i ministar finansija Novica Vuković svojim mjerama uticao na inflaciju, kao i da je strategija Vlade da zabije glavu u pijesak očekujući da će inflacija proći sama od sebe.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić kazao je da nevjeruje da će se Vlada boriti protiv inflacije jer zarađuje na njoj i da bi njeno obuzdavanje značilo budžetski deficit. Naveo je da je sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu veća od dvije prosječne zarade.
Ukazao je da su mediji poredili pijačni barometar iz 2019. i sada, prema kojima je cijena kajmaka ovećana sa devet na 15 eura, starog sira sa pet na devet eura, smokava sa euro i po na pet eura, paradajiza sa 0,6 na dva eura, jaja sa 15 na 45 centi,… kao i da je za istu nekretninu porez u 2021. iznosio 98 eura a sada je 186 eura.
Poslanik „Pokreta Evropa sad“ Dražen Petrić kazao je da prema anketama većina građana navodi da živi bolje sada nego prije pet godina, na niko ne može da kaže da inflacija nije problem, ali da su prosječne plate ovećane za 92 odsto.
Poslanik DPS-a i profesor ekonomije Nikola Milović kazao je da cilj ovakvih rasprava treba da bude pronalaženje načina da se preduprijede negativne posjedice inflacije.
„Kada dođe do značajnor rasta plata, troškova rada, koje nije pratio rast produktivnosti, mora doći do inflacije. To su osnovne ekcije iz ekonomije. Ako povećavate PDV i akcize mora doći i do povećanja cijena tih proizvoda“, kazao je Milović ukazujući da se moraju smanjiti dažbine koje su uvedene i kroz dodatna smanjenja podržati privreda da smanji cijene.
Boris Mugoša je kazao da je inflacije u Crnoj Gori duplo veća nego u zemljama eurozone, kao i da činjenica da je struja u Crnoj Gori povećana za četiri odsto a u EU za 40 odsto govori da su cijene drugih proizvoda značajnije rasle i da postoji veći problem.
On je naveo da se rast prosječne zarade ne može koristiti kao parametar rasta standarda i da bi u statistiku trebalo uvesti medijalnu zaradu. Kazao je da 74 odsto zaposlenih prima zarade koje su niže od hiljadu eura, da 72 odsto penzija ima penziju nižu od prosječne od 500 eura.
Kazao je i da Švedska gdje je inflacije 1,1 odsto smanjuje PDV na hranu sa 12 na šest odsto, a da Crna Gora i dalje drži PDV na voće i povrće od 21 odsto iako je u Hrvatskoj deset a u Srbiji pet odsto.
Vuković je ukazao na deficit državnih prihoda i da očekuje da će država morati da vrati dio doprinosa za PIO u 2026. ili 2027. godini.
Mugoša je objasnio da je plan bio da se na sjednicu pozove i Ministar finansija Novica Vuković zbog zaključaka o potrebi smanjenja dažbina na hranu, ali da je većina odlučila da ga ne pozove jer je prečesto na sjednicama odbora.
