Agencija Evropske unije za droge prepoznala je projekat Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i Klinike za infektivne bolesti, pilot program mikro-eliminacije hepatitisa C u zatvorskom sistemu, kao primjer dobre prakse i uvrstila ga na svoj zvanični sajt.
“Ovaj program, zasnovan na motivacionim radionicama, dobrovoljnom testiranju, savremenoj dijagnostici i terapiji DAA lijekovima, prepoznat je kao održiv model čak i u uslovima ograničenih resursa. Posebno je naglašeno da su motivacione radionice, koje ljekari realizuju volonterski, imale ključnu ulogu u uključivanju ciljne grupe u proces liječenja”, saopšteno je iz UIKS.
Rezultati pokazuju da su testirana 102 lica, od kojih je 45 imalo aktivnu HCV infekciju, a 14 je uspješno završilo terapiju.
“Ovo priznanje na evropskom nivou potvrđuje značaj zajedničkog djelovanja u unapređenju zdravstvene zaštite lica lišenih slobode i podsticaj je za dalji razvoj programa”, kazali su.
“Vijesti” su u julu objavile da je za svega petnaest dana, zahvaljujujući saradnji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i Institutu za javno zdravlje, na hepatitis B i C i HIV testirano više od stotinu zatvorenika.
Zahvaljujući aktivnostima Sektora za zdravstvenu zaštitu UIKS-a, za nepunih godinu i po ovi virusi su otkriveni kod 47 zatvorenika, a 14 je izliječeno.
Plan je da u narednom periodu sve osobe prilikom prijema u zatvor budu testirane na hepatitis C, kako bi se ova bolest iskorijenila među zatvorenicima.
Podaci dostavljeni “Vijestima” pokazuju da su na viruse hepatitisa i HIV od septembra 2023. do kraja prošle godine testirana 103 zatvorenika – hepatitis C otkriven je kod 43 osobe, B kod dvije, dok su dva zatvorenika bila pozitivna na HIV. Izliječeno je 14 osoba, dok je šest započelo liječenje.
Hepatitis B se dominantno prenosi seksualnim putem, ali i putem krvi i drugih tjelesnih tečnosti. S druge strane, hepatitis C se prenosi putem krvi, odnosno predmeta i pribora kontaminiranih inficiranom krvlju. Za hepatitis B postoji bezbjedna i djelotvorna vakcina koja je dio redovnog kalendara vakcinacije u Crnoj Gori, a primjenjuje se prema kliničkim i epidemiološkim indikacijama kod odraslih. Protiv hepatitisa C ne postoji vakcina, ali postoji veoma djelotvorna terapija, posebno ako se primijeni u ranim fazama bolesti.
Stopa hepatitisa C među zatvorenicima značajno varira – u zapadnoj Evropi iznosi 15,4 odsto, istočnoj Evropi 20,7, dok je u nekim zemljama procijenjena na između 0,5 do 2,5 odsto.
Iz Sektora za zdravstvenu zaštitu UIKS-a, kojim rukovodi dr Vesna Mitić Lakušić , istakli su ranije da oko 60 odsto pritvorenih i zatvorenih osoba navodi da su probali neku vrstu droge, a na dinamiku širenja hepatitisa C, osim velikog broja zavisnika, pored ostalog utiče kolektivni smještaj, bračne posjete i izlasci na vikend posjete, što može uticati na prenošenje i u opštoj populaciji.
Aktivnosti u vezi sa intenzivnim testiranjem u zatvorskom sistemu su predložene i uvrštene u Akcioni plan za droge 2024-2025. Strategije za droge.