Državna revizorska institucija je utvrdila da broj zaposlenih u javnoj upravi kontinuirano raste, iako je strategijama reforme bilo planirano da se kroz različite mjere i aktivnosti postigne optimizacija i smanjenje broja zaposlenih.
Revizijom implementacije Strategija reforme javne uprave za period 2016-2020. i 2022-2026. zaključeno je da planirane aktivnosti, indikatori i ciljevi u oblastima optimizacije javne uprave, upravljanja ljudskim resursima i mjerenja učinka zaposlenih nijesu realizovani na zadovoljavajući način i nijesu doveli do očekivanih rezultata.
“Predviđene mjere i aktivnosti nijesu rezultirale smanjenjem broja zaposlenih – naprotiv, prema podacima Ministarstva finansija, broj zaposlenih u javnoj upravi kontinuirano raste prosječnom stopom od 2,12% godišnje u periodu 2019-2024. Ukupan broj zaposlenih u javnoj upravi u 2024. godini je 54.276, od čega 47.284 na centralnom nivou”, konstatovao je DRI u revizorskom izvještaju o efikasnosti uspostavljanja optimalne administracije u procesu reforme javne uprave.
Rukovodilac Kolegijuma DRI za ovu reviziju je bio senator Branislav Radulović .
Postupkom revizije je utvrđeno da je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija objavilo je različite podatke o broju zaposlenih u javnoj upravi u Izvještaju o realizaciji Plana optimizacije javne uprave 2018-2020. za 2020. godinu, u odnosu na podatke o broju zaposlenih u javnoj upravi koje je Ministarstvo finansija dostavilo DRI, čime je dovedena, kaka se konstatuje, u pitanje pouzdanost izvještavanja.
“Suštinski, realizacija strategija reforme javne uprave u dijelu optimizacije javne uprave se uglavnom svodila na normativne promjene i formalnu izradu dokumenata, dok su aktivnosti koje zahtijevaju međuresorsku saradnju, IT integraciju, implementaciju nadzora, razvoj kapaciteta i kulturološke promjene – ostale potpuno ili djelimično nerealizovane. To ukazuje da je reformu javne uprave pratila izrazita formalizacija, ali bez suštinske transformacije sistema, što ozbiljno dovodi u pitanje održivost i postizanje planiranih rezultata”, ističe DRI.
Vrhovna revizija utvrdila je da nije uspostavljen efikasan mehanizam kontrole doznaka za privremenu spriječenost za rad (bolovanje), iako je to bilo planirano strateškim dokumentima reforme javne uprave. Ovaj mehanizam je, kako je predviđeno, trebalo da obuhvati izmjenu normativnog okvira o zdravstvenoj zaštiti i izradu analitičkog materijala o broju bolovanja i njihovim finansijskim posljedicama.
Međutim, prema nalazima iz revizorskog izvještaja o efikasnosti uspostavljanja optimalne administracije u procesu reforme javne uprave, Ministarstvo zdravlja nije mijenjalo postojeći normativni okvir, dok Fond za zdravstveno osiguranje nije sproveo aktivnosti u okviru svojih nadležnosti koje bi doprinijele boljoj kontroli bolovanja. Fond za zdravstveno osiguranje je, navodi DRI, dostavio pregled rada prvostepenih ljekarskih komisija prema filijalama, sa ukupnim brojem bolovanja u 2024. godini bez analize i finansijskih implikacija
“U okviru aktivnosti planirano je i kreiranje mehanizma monitoringa privremene spriječenosti za rad i Vlada Crne Gore je u martu 2024. godine donijela Odluku o obrazovanju Nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad, na osnovu Informacije Ministarstva zdravlja o potrebi obrazovanja nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad”, piše u izvještaju DRI.
Dalje se navodi da u Informaciji Ministarstva zdravlja piše da nedostatak efikasne kontrole korišćenja bolovanja, odnosno instituta privremene spriječenosti za rad, dovodi do zloupotreba ovog prava, što izaziva velike troškove za poslodavce i Fond za zdravstveno osiguranje.
Prema podacima Fonda, tokom 2023. godine refundirano je devet miliona eura na osnovu bolovanja. Ipak, stvarni troškovi su mnogo veći – Unija poslodavaca procjenjuje da je, zbog izgubljenih radnih dana za bolovanja duža od 60 dana, ukupno potrošeno čak 55 miliona eura. Ovi podaci pokazuju koliki je finansijski teret koji nastaje zbog nedovoljne kontrole i mogućih zloupotreba.
Kako bi se stanje popravilo, formirana je Nacionalna komisija za kontrolu privremene spriječenosti za rad, čiji su zadaci jasno definisani. Komisija je trebalo da: identifikuje i analizira sve probleme i uzroke zloupotrebe bolovanja, odredi prioritete, mjere i metode za razvoj i jačanje politika koje se odnose na ovu oblast, predlaže konkretne mjere za unapređenje regulatornog i institucionalnog okvira kontrole bolovanja. Komisija je bila obavezna da se sastaje najmanje jednom kvartalno, ili češće ako postoji potreba, kako bi realizovala svoje zadatke. Takođe, imala je obavezu da jednom godišnje podnosi izvještaj Vladi Crne Gore o svom radu i postignutim rezultatima.
Na osnovu dokumentacije koju je Ministarstvo zdravlja dostavilo tokom postupka revizije, utvrđeno je da je Nacionalna komisija za kontrolu privremene spriječenosti za rad, od trenutka kada je osnovana, održala samo jednu – konstitutivnu sjednicu 25. juna 2024. godine. Nakon tog sastanka, njen rad je u potpunosti prekinut, i to bez postojanja bilo kakvog pravnog osnova za takvu odluku.
Ministarstvo zdravlja je objasnilo da je do prestanka rada komisije došlo nakon rekonstrukcije Vlade 23. jula 2024. godine, kada su uslijedile i kadrovske promjene, zbog čega je, prema njihovom tumačenju, komisija prestala da funkcioniše.
Ipak, DRI u reviziji naglašava da je ova komisija privremeno radno tijelo osnovano odlukom Vlade, pa njen rad može prestati samo donošenjem nove odluke Vlade kojom se ukida prethodna odluka o njenom obrazovanju. U suprotnom, komisija je dužna da nastavi sa radom.
Takođe, na rad ovakvih privremenih tijela, kako ukazuje DRI, primjenjuju se ista pravila kao i na stalna radna tijela, u skladu s Poslovnikom Vlade. To znači da, u slučaju spriječenosti predsjednika komisije, zamjenik predsjednika preuzima sve njegove nadležnosti, prava i odgovornosti, čime se osigurava kontinuitet u radu tijela.
Tokom perioda revizije utvrđeno je da je Nacionalna komisija za kontrolu privremene spriječenosti za rad imala zamjenika predsjednika i 11 članova, iako je Odlukom o njenom osnivanju bilo predviđeno da komisija broji 14 članova.
Ministarstvo zdravlja je dostavilo zapisnik sa jedine, konstitutivne sjednice komisije, na kojoj su usvojena dva ključna zaključka da ovaj resor sprovede strukturalnu analizu bolovanja i da, u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, pristupi izradi adekvatnih i kvalitetnih zakonskih rješenja, koja će biti u potpunosti usklađena sa Zakonom o radu i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
