Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je danas u Sarajevu da je odgovor Evropske unije (EU) na nove „izazove s neustavnim i secesionističkim zakonodavstvom i inicijativama usvojenim u entitetu Republika Srpska (RS)“ bio „čvrst i nedvosmislen“.
Na konferenciji za novinare poslije razgovora sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto, Kos je naglasila da se institucije, uključujući Ustavni sud i Centralnu izbornu komisiju, moraju poštovati i pozvala Savjet ministara BiH da odmah ponovo pokrene sprovođenje reformi.
„Bosna i Hercegovina treba da se vrati na put ka EU. Zemlja ne može sebi da priušti da gubi više vremena“, rekla je Kos koja je danas počela trodnevnu posjetu BiH.
„BiH je već izgubila godinu dana. Sada pozivam da se ne gubi više vremena. Članstvo u EU unaprijedilo bi kvalitet života građana, a posebno mladih, koji bi tada radije ostajali nego odlazili. Mi BiH i dalje vidimo u članstvu, i to kao cjelovitu zemlju“, poručila je Kos.
Kos je podsjetila i na nedavne „pozitivne korake“ BiH, spomenivši usvajanje dva relevantna zakona EU u januaru i potpisivanje sporazuma o statusu Fronteksa u junu, ali je upozorila da ti pomaci neće biti dovoljni bez nastavka reformskog procesa
Kao prioritet Kos je izdvojila jačanje pravosuđa, usvajanje novog zakona o sudovima i novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu u skladu s evropskim standardima, kao i imenovanje glavnog pregovarača sa EU.
Kos je pozvala sve proevropske političke aktere da se udruže kako bi se postigli konkretni rezultati i omogućilo održavanje prve međuvladine konferencije. Naglasila je da BiH treba hitno da finalizira i podnese Komisiji svoj program reformi.
Ona je podsjetila i na prilike koje pruža Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da druge zemlje već primaju isplate i da i građani BiH mogu imati direktne koristi, ukoliko se Reformska agenda sprovede.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare , Krišto je rekla da je sastanak bio konstruktivan i fokusiran na reforme.
„Razgovarali smo o onome što je Savjet ministara već uradio, ali i o sprovođenju reformi koje su pred nama. Čim usvojimo reformsku agendu, obavijestićemo Evropsku komisiju i Martu Kos. To, naravno, nije kraj – nastavljamo rad…. Jasno je šta treba uraditi, a sve zavisi od političke volje“, navela je Krišto.
Kos se prethodno danas sastala sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, dok srpski i hrvatski članovi Željka Cvijanović i Željko Komšić nisu prisustvovali sastanku.
Tokom trodnevne posjete BiH Kos će razgovarati i sa predsednicom Centralne izborne komisije BiH Irenom Hadžiabdić, obratiće se Parlamentarnoj skupštini BiH i sastati se sa predstavnicima organizacija civilnog društva, medija.
Posjeta evropske komesarke za proširenje Marte Kos odvija se u jeku blokade državnih institucija BiH i ustavne krize u Republici Srpskoj, nakon što je pravosnažnom presudom Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika RS.
BiH je u martu 2024. dobila zeleno svjetlo za razgovore o punopravnom članstvu u EUi, ali uz prethodno ispunjenje niza uslova.
Među njima su i usklađivanje s spoljnom politikom EU, što znači i sankcije BiH prema Rusiji – čemu se protive predstavnici RS ili vize za državljane Turske i arapskih zemalja – čemu se protive vladajući iz Federacije BiH.
Uslovi su i brisanje ustavne etničko-teritorijalne diskriminacije kod izbora članova Predsjedništva BiH, reforma državnog krivičnog Suda BiH i Ustavnog suda BiH.
Iz EU je saopšteno da bez jasnog reformskog plana i njegovog sprovođenja BiH neće dobiti ni euro bespovratnih sredstava ili povoljnih kredita.
Prvih 108 miliona, od oko milijardu eura namijenjenih za BiH, ljetos je preusmjereno drugim zemljama.
U oktobru bi BiH mogla izgubiti otprilike isto toliko novca, a Evropska komisija je poručila da su sredstva namijenjena onima koji napreduju, a ne onima koji stoje u mjestu ili nazaduju.
