Vlada dala saglasnost da se brodovi prodaju za 11,2 miliona eura, iako su lani procijenjeni na 30,4 miliona
Državna brodarska kompanija “Crnogorska plovidba” je pred bankrotom, jer će i nakon prodaje praktično jedine imovine – dva broda, imati dug od oko 26 miliona eura.
Prema revizorskom izvještaju, “Crnogorska plovidba” duguje najmanje 37 miliona eura, a praktično svoju jedinu imovinu – brodove “Kotor” i “21. maj” prodaje za ukupno 13,2 miliona dolara, odnosno 11,2 miliona eura.
Prema toj računici, i nakon prodaje brodova ostali bi dužni oko 26 miliona, vjerovatno državi kojoj već sada duguju oko 36 miliona, što otvara put u stečaj i bankrot jer druge imovine nemaju.
Iz državne kompanije i iz Ministarstva pomorstva nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” na šta će biti potrošen prihod od 11,2 miliona eura od prodaje brodova, kome će tim novcem biti isplaćeni dugovi, koji povjerioci neće biti isplaćeni, kao i da li će nakon prodaje brodova kompanija biti ugašena.
Vlada je na sjednici u utorak dala saglasnost “Crnogorskoj plovidbi” da oba broda proda danskoj kompaniji “K/S Navision Group” za 11,2 miliona eura.
Oba broda kupljena su 2012. godine u Kini, kroz kredit koji je uzet od kineske Exim banke od 55,7 miliona dolara, što je sada oko 47,3 miliona eura.
U revizorskom izvještaju za 2024. godinu navedena je procjena da oba broda na 31. decembar, nakon umanjenja zbog amortizacije, vrijede 30,4 miliona eura, odnosno oba broda će, uz saglasnost Vlade, biti prodata na javnoj ponudi za 37 odsto vrijednosti procijenjene u knjigama kompanije.
Ostala imovina – rezervni djelovi, oprema, kancelarijski materijal, procijenjena je tada na 2,3 miliona eura.
Ukupne obaveze kompanije na kraju prošle godine iznosile su 37,3 miliona eura, od čega je dug državi za ranije plaćene rate kredita Exim banci i drugim osnovama iznosio 33,8 miliona eura. Kompaniji je posljednja rata za otplatu brodova, od 2,3 miliona eura, došla na naplatu u januaru ove godine, ali nijesu imali novca da je plate, pa je umjesto njih platila Vlada kao žirant. Kako i u međuvremenu nijesu izmirivane obaveze prema državi, ukupan dug je sada najmanje 36 miliona eura.
Od početka ove godine na brodu “Kotor” bilo je više kvarova. Zbog tih neispravnosti, ali i dugova, zadržavan je u lukama. U aprilu je račun kompanije bio blokiran zbog duga od 372 hiljade eura prema Prvoj banci. Sve to uticalo je da su ove godine samo mogli porasti dugovi i obaveze u odnosu na 37,3 miliona eura s kraja prošle godine, a da se smanji vrijednost brodova.
I sva tri osnovna pokazatelja poslovanja i boniteta s kraja prošle godine ukazivala su da je kompanija zrela za bankrot. Altmanov Z-score, koji se u ekonomiji koristi za predviđanje stečaja i bankrota, na kraju prošle godine “Crnogorskoj plovidbi” iznosio je minus 0,88. Kada je manji od 1,88, smatra se da kompanija izrazito loše posluje, a ako je manji od 1,1 – da je pred bankrotom.
Bex indeks koji oslikava bonitet privrednog društva iznosio je 0,18, a prema njemu kompanijama koji imaju manje od jedan potrebno je hitno poboljšanje poslovanja.
Zmijewski model koji mjeri performanse, finansijski leveridž (vjerovatnoća rizika), kao i likvidnost preduzeća, iznosio je za “Crnogorsku plovidbu” 1,79. Prema tom modelu, firme koje imaju više od 0,5 – nalaze se pred bankrotom.
Glavni problem zbog kojeg su indeksi veoma loši je taj što kompanije ima velike dugove (ranije prema Exim banci, a sada državi) koje ne može da vraća od prihoda iz redovnog poslovanja, dok vrijednost imovine kompanije (brodova) iz godine u godinu pada zbog amortizacije i isluženosti. Odnosno, kompanija iz prihoda ne može da ispunjava uslove za redovno poslovanje i plaćanje obaveza, ne može da se zadužuje jer je vrijednost postojećih obaveza veća od imovine, a ne ispunjava ni uslove za novu državnu pomoć. To je uslovilo da svi indeksi ukazuju na bankrot.
U obrazloženju Vladine odluke da da saglasnost na prodaju brodova piše da je za brod “Kotor” predviđena kupoprodajna cijena od 5.750.000 dolara, uz uplatu depozita u visini od 39,12 odsto na escrow račun i isporuku broda u luci Tyne (Ujedinjeno Kraljevstvo) najkasnije do 1. decembra 2025. godine. Za brod MV “21. maj” utvrđena je kupoprodajna cijena od 7.500.000 dolara, sa depozitom od 30 odsto i obavezom isporuke u luci Paradip (Indija) do 22. septembra 2025. godine, uz krajnji rok otkazivanja transakcije 1. decembar 2025. godine.
Sastavni dio dokumentacije je i mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović u kome se navodi da joj nije dostavljena dokumentacija o proceduri procjene vrijednosti brodova i odabira najpovoljnije ponude.
“Zaštitnik nalazi, ne ulazeći u ekonomsku opravdanost odluke o prodaji brodova ovog privrednog društva i u procijenjenu vrijednost brodova, da je ista donesena od strane ovlašćenih za to organa upravljanja, shodno odredbi člana 133 stav 1 tačka 8 Zakona o privrednim društvima”, piše u mišljenju.
Iz Vlade su tada naveli da je danska kompanije bila drugorangirana, a da je nominalno bolju ponudu imala turska kompanija “EOS Group”. U saopštenju se navodi da je ova kompanija u toku trajanja pregovora “počela mijenjati uslove u svoju korist, što je dovelo do odustajanja od daljih razgovora i propasti pregovora, pri čemu je izgubljeno značajno vrijeme”.
Iz “EOS Group” su odbacili vladine tvrdnje da su krivi za kašnjenja, da su odustali od obaveza, ili na bilo koji način djelovali protivno načelima dobre volje tokom ovog procesa.
“U pismu koje je izdao državni sekretar, izričito je potvrđeno da ‘EOS grupa’ može biti u potpunosti pravno zaštićena i da se oslobađanje broda ‘Kotor’ može ubrzati, pod uslovom da se unaprijed uplati 40% dogovorene kupoprodajne cijene uz upis hipoteke. Međutim, kada je proces dostigao fazu potpisivanja ugovora, postalo je jasno da se hipoteka ne može upisati u registar najmanje za tri sedmice, zbog pauze u radu sudova usljed godišnjih odmora. S obzirom na nemogućnost ‘Crnogorske plovidbe’ da obezbijedi bilo kakvu drugu konkretnu garanciju za kupovinu ‘Kotora’, ‘EOS grupa’ je dosljedno tražila praktična rješenja i predložila da se prioritet stavi na kupovinu drugog broda, ‘Dvadeset prvi maj’, koji nije podložan zaplijeni. Ovakav pristup bi omogućio izmirenje dugovanja vezanih za m/b ‘Kotor’, uklanjanje zaduženja broda i dopustio nesmetano okončanje kompletnog procesa. Međutim, uprkos ovom prijedlogu, ‘Crnogorska plovidba’ je iznenada saopštila da je ‘Odbor direktora odlučio da Vlasnici više ne mogu računati na ‘EOS grupu’”, saopštili su u međuvremenu iz ove turske kompanije.
’EOS group’ je navela da je za oba broda bila spremna da plati 16 miliona američkih dolara. Najavili su i mogućnost tužbe protiv Vlade zbog narušavanja ugleda.
Izvršni direktor “Crnogorske plovidbe” Vladimir Tadić odbio je da odgovori na pitanja redakcije.
“Dobio sam pitanja, ali nećemo odgovoriti. Pošto vi sve znate, pitajte one koji vam daju informacije”, rekao je Tadić u kratkom telefonskom razgovoru.
On je krajem juna, u reagovanju na jedan od tekstova “Vijesti” u vezi sa havarijom na brodu “Kotor”, između ostalog kazao:
“Razlog zbog kojeg reagujemo je molba da sve što Vam treba od informacija u vezi ‘Crnogorske plovidbe’ zatražite regularnim putem i ja kao trenutno jedini ovlašćen za zastupanje kompanije ću učiniti sve što je neophodno da vam se odgovori. Ne ulazeći u potrebu za dobijanjem informacija iz više izvora što je naravno uvijek poželjno, želim da Vas pozovem da kucate na otvorena vrata što se tiče izvršnog direktora ‘Crnogorske plovidbe’ i razgovora o svim temama. Složićete se da je logično da prije objavljivanja teksta kontaktirate i zvanične predstavnike kompanije, a ne samo ‘anonimne izvore’”.
Potom je u zvaničnom saopštenju kompanije od 15. jula koje se odnosi na situaciju sa brodom “Kotor” rekao:
“Zahvaljujemo na pažnji svima koji je posvećuju ‘Crnogorskoj plovidbi’ i podržavamo potrebu da javnost čuje i drugačija mišljenja. Već jednom sam pozvao sve predstavnike medija da sva pitanja koja imaju i sve informacije koje su im potrebne mogu dobiti direktnim kontaktom kako na upit kao tako i lično zakazivanjem razgovora u prostorijama CP”.
