Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć, već postoji da bi štitio državu, građane i pravdu, a ko to ne razumije – ne razumije ni suštinu demokratije, ni države niti Evropske unije kojoj težimo, saopštio je kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
To su poručili u susret vanrednoj sjednici Skupštine, čije sazivanje je tražio Milatović, jednom tačkom dnevnog reda – izbor sudije Ustavnog suda.
Ta odluka je, kako su kazali, institucionalni odgovor na višemjesečnu ustavnu krizu i nedvosmisleni poziv poslanicima da preuzmu odgovornost za funkcionisanje pravne države.
Podsjećaju da je Milatović u maju predložio advokaticu Mirjanu Vučinić za sudiju Ustavnog suda.
„Skupština, uprkos jasnoj nadležnosti i obavezi da o tom prijedlogu odluči, nije zakazala sjednicu niti se o prijedlogu izjasnila. Tokom proteklih mjeseci, Kabinet predsjednika je u više navrata pozivao Skupštinu da postupi po Ustavu i razriješi ustavnu krizu. Umjesto toga, svjedočili smo političkim igrama koje nanose nepopravljivu štetu razvoju države i njenom ulasku u Evropsku uniju“, piše u saopštenju.
Ističu da Ustavni sud u ovom trenutku funkcioniše sa svega četiri od sedam sudija, a da do kraja godine još jednom od preostalih sudija ističe mandat.
„Time Crna Gora ulazi u opasnost da ponovo dođe do potpune blokade rada Ustavnog suda, kao garanta i čuvara Ustava i zakona. Takav sud neće moći da odlučuje ni o čemu, i umjesto da bude najviša pravna instanca u zemlji, postaće – sud bez glasa. Za građane to znači – da niko neće moći da zaštiti njihova prava, da postoji opasnost primjene neustavnih zakona, a to dovodi u pitanje cijeli sistem pravne sigurnosti.“
Napominju i da „aktuelna ustavna kriza ima svoje korijene još od ljeta prošle godine“.
„Prvo je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju prije više od godinu dana, i Skupština od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. U decembru prošle godine, parlamentarna većina je protivpravno penzionisala sutkinju Draganu Đuranović, čime je dodatno podstakla ustavnu i političku krizu koja do danas nije riješena. Ta odluka je izazvala oštru reakciju Predsjednika države čiji stav je potvrđen i stavovima Venecijanske komisije i Evropske komisije“, dodaje se.
Iz Milatovićevog kabineta kažu da u institucionalnom vakuumu koji je nastao – ne postoji neutralna pozicija. Svako dalje čekanje je, kako su kazali, politička odluka da se održi status kvo u kojem je Ustavni sud sveden na instrument isključivo partijskih interesa, umjesto da bude ključno tijelo za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU.
„Ovakav odnos Skupštine prema Ustavnom sudu ne samo da narušava unutrašnje povjerenje u institucije, već šalje jasnu poruku evropskim partnerima da donosioci odluka u Crnoj Gori još uvijek nisu spremni da oslobode institucije i učine ih stvarno nezavisnim.“
Kažu da, zbog svega navedenog, sazivanje sjednice za 15. septembar nije bila samo ustavna dužnost predsjednika, već njegova politička i demokratska obaveza.
„Taj datum je sada tačka razgraničenja između dvije politike: ili će poslanici podržati nezavisne i funkcionalne institucije i evropski put Crne Gore, ili će ostati na strani onih koji već decenijama Crnu Goru zadržavaju u prošlosti, nesigurnosti i obmani. Od tog izbora zavisi da li će naša zemlja biti država u kojoj zakon važi jednako za sve, ili još jedno polje za partijsku kontrolu i pravnu nesigurnost“, piše u saopštenju.
