Bivši šef Interpola Jirgen Štok ocijenio je da je organizovani kriminal postao globalno najveća prijetnja za bezbjednost država, uključujući i Evropu, i da su globalna nestabilnost, slabija saradnja među državama i nove tehnologije doprinjele da je on u cijelom svijetu postao opasniji, moćniji i uticajniji.
Njemac Štok, koji je bio generalni sekretar Interpola od 2014. do 2024. godine, rekao je za portal table.media da ratovi, konflikti i unilateralni potezi država ugrožavaju globalnu bezbjednost i mimo vojnih opasnosti.
„Nijedna država se toj pretnji ne može sama oduprijeti“, naglasio je nekadašnji šef Interpola.
Istovremeno, porast broja autoritarnih režima u svijetu i manja saradnja među državama otežavaju situaciju. Nestabilnost koja ide uporedo sa napadom Rusije na Ukrajinu i ratom u Gazi, pomaže kriminalnim strukturama da se šire, rekao je Štok, navodeći kao primjer trgovinu oružjem, ekološki kriminal, trgovinu ljudima i krijumčarenje ljudi.
„Najpopasnije grupe organizovanog kriminala sve se više diverzifikuju, u bezbednosnim krugovima to se naziva poli-kriminal, a svoje ciljeve postižu brutalnom silom i infiltracijom u privatni sekter i državnu upravu“, rekao je Štok.
Posebnu opasnost, prema njegovim riječima, predstavlja kriminal koji se oslanja na tehnologiju i koji napada kritičnu infrastrukturu, pa svijet kao nikada ranije živi u konstantnom stanju sajber-kriminala. Štok je dodao da ga zabrinjava i to što se u kontekstu tehnološke utakmice na tržište izbacuju proizvodi vještačke inteligencije čije se posljedice na međunarodni kriminal još ne mogu procijeniti.
„Mi (Interpol) moramo da se držimo podalje od kontroverznih političkih tema. Umjetnost saradnje sa 196 članica Interpola sastoji se u tome da se obezbijedi postojanje pravila, zasnovanih na Deklaraciji o ljudskim pravima i standardima zaštite podataka“, rekao je Štok.
Interpol insistira na poštovanju tih pravila, a da bi se članice ubijedile da im je potreban snažan Interpol, neophodno je, prema njegovim riječima, jako puno diplomatije iza zatvorenih vrata, puno povjerenja i razmjena osjetljivih podataka.
Dodao je da organizovane kriminalne strukture jako dobro prepoznaju slabosti u međunarodnoj policijskoj saradnji i znaju kako da ih iskoriste.
On je ocijenio da je ipak i sam Interpol dijelom odgovoran za nepovjerenje koje prema njemu vlada, zbog kontroverznog načina finansiranja.
Štok je rekao da je, nakon što je 2011. svjetska policijska organzacija finansirana isključivo članarinama država članica, njegov prethodnik stvorio novi model, po kojem su više od četvrtine budžeta punili farmaceutski koncerni, FIFA, ili kompanije poput Filipa Morisa, što je postavilo i određene granice nezavisnosti Interpolovih istraga.
Nakon što je izabran, Štok je, prema sopstvenim riječima, donekle preokrenuo takav model, smanjen je udio privatnog finansiranja i povećane su članarine koje sada ponovo čine najveći dio budžeta. Ipak, određene sumnje u nezavisnost Interpola opstale su i do danas, rekao je Štok.
