Poruke s Bleda otklanjaju strah od blokade: MVP tvrdi da rješavanje sporova s Hrvatskom ide u dobrom pravcu

Poruke s Bleda otklanjaju strah od blokade: MVP tvrdi da rješavanje sporova s Hrvatskom ide u dobrom pravcu

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) ocijenilo je da su poruke koje je Crna Gora primila ove sedmice tokom Bledskog strateškog foruma u Sloveniji izrazito ohrabrujuće i da je time potvrđeno da se ide u dobrom smjeru u pogledu rješavanja spornih pitanja s Hrvatskom.

“Evropski partneri su jasno istakli spremnost da podrže naš napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), a uvjereni smo da je to i pozicija Hrvatske. U tom pravcu tumačimo i poruku da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo da opterećuju proces pridruživanja EU”, rekli su “Vijestima” iz MVP-a odgovarajući na pitanje – da li su od Hrvatske dobili uvjerenje da više neće blokirati zatvaranje pregovaračkih poglavlja Crne Gore, s obzirom na poruke hrvatskog premijera Andreja Plenkovića .

On je prije nekoliko dana s Bledskog foruma poručio da pokretanje bilateralnih pitanja “nije zdravo za proces pridruživanja”, aludirajući na to što je Slovenija blokirala Hrvatsku na putu ka EU.

Komentarišući poruku Plenkovića, savjetnica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vanda Babić Galić rekla je “Vijestima” u srijedu da Hrvatska ne blokira Crnu Goru, već da je njen “zagovaratelj na evropskom putu”.

“To je sad jasno svima, posebno nakon nedavnog susreta dvaju premijera na marginama Bled foruma. Rješavanje otvorenih pitanja nisu samo bilateralna pitanja, već civilizacijska, uz natkrovljujuće načelo dobrosusjedskih odnosa koji isključuju određena ponašanja i djelovanja koja su dugo već prisutna na crnogorskoj političkoj sceni”, konstatovala je Babić Galić.

“Vijesti” su juče objavile da su Crna Gora i Hrvatska blizu dogovora o rješavanju dijela međusobnih sporova, koji bi, između ostalog, trebalo da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru.

Prema nezvaničnim informacijama redakcije, dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.

Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor lista, biti uključen u ovaj djelimični dogovor, iako je bilo takvih pokušaja sa crnogorske strane.

“Vijesti” saznaju da bi rješavanje pitanja odštete logorašima iz Morinja trebalo da bude formalizovano, na “papiru”, dok bi ostali sporovi trebalo da budu završeni kroz politički, odnosno “džentlmenski” dogovor Podgorice i Zagreba.

Iz MVP-a poručuju da Crna Gora ostaje posvećena da, u duhu dobrosusjedskih odnosa i evropskih vrijednosti, nastavi da vodi konstruktivan dijalog s Hrvatskom u cilju prevazilaženja svih preostalih pitanja koja opterećuju bilateralne odnose.

“Sigurni smo da će takav pristup biti od zajedničkog interesa i doprinijeti dodatnom jačanju stabilnosti, saradnje i evropske perspektive cijelog regiona”, poručili su oni.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb blokirao zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika). Prethodno je, u formi non-pejpera, ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je juče u Bijelom Polju da pregovore s Hrvatskom treba voditi puno odgovornije, a ne kao do sada – “od jednog ekstrema do drugog, od jedne političke partije ili grupacije u Vladi koja kaže nešto, do one u istoj toj Vladi koja kaže nešto potpuno suprotno”.

“Vijesti” su objavile da do sada nije bilo zvaničnih informacija o visini obeštećenja logorašima iz Morinja, ali da se razgovaralo o višemilionskom iznosu. Spekuliše se da se radi o iznosu između 14 i 17 miliona eura.

Milatović tvrdi da sve dolazi na naplatu i da bi tih “15 ili 17 miliona eura mogli smislenije da se potroše na potrebe crnogorskih građana”, te da će neko na taj način plaćati cijenu svojih grešaka na koje su bili jasno upozoreni u Skupštini Crne Gore.