Za tri mjeseca, od kako je počela kampanja čiji je cilj podizanje svijesti o doniranju organa, donorsku karticu potpisalo je oko 70 građana.
To pokazuju podaci Ministarstva zdravlja, dostavljeni “Vijestima”.
“Od početka kampanje ‘Potpis za život! Donorska kartica – kartica s najvećom vrijednošću’, koja je pokrenuta u maju ove godine, oko 70 građana Crne Gore odlučilo je da potpiše donorsku karticu i na taj način iskaže spremnost da, nakon smrti, spasi ili poboljša kvalitet života onima kojima je transplantacija jedina šansa”, kažu iz resora kojim rukovodi Vojislav Šimun .
Odgovorili su da je najveće interesovanje do sada zabilježeno u Podgorici, što pokazuje da građani glavnog grada prepoznaju značaj solidarnosti i humanosti koju nosi donorska kartica.
“Vjerujemo da će u periodu koji dolazi i građani drugih opština slijediti njihov primjer i da ćemo kao društvo biti jedinstveni i solidarni sa činom koji nosi i prepoznaje humanost kao jedinu vrijednost.
Ministarstvo zdravlja će u kontinuitetu nastaviti sa aktivnostima na podizanju svijesti građana o važnosti doniranja organa, kroz javne kampanje, edukativne programe i saradnju sa zdravstvenim ustanovama, nevladinim organizacijama i medijima. Poseban akcenat biće na razgovoru s mladima, jer je upravo njihova spremnost da budu dio ovakvih inicijativa ključna za dugoročne promjene u društvu”, ističu iz Ministarstva zdravlja.
Kampanja “Potpis za život! Donorska kartica – kartica s najvećom vrijednošću” pokrenuta je 19. maja ove godine. Prema podacima od prošlog mjeseca, na transplantaciju organa u Crnoj Gori čekaju 94 odrasla pacijenta. Presađivanje bubrega čekaju 64 osobe, jetre i pluća po 13, dok su na listi za transplantaciju srca četiri pacijenta. Na listama za presađivanje organa je i četvoro djece – troje čekaju bubreg, a jedno dijete srce.
Nakon pet godina, početkom ove godine, u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) su, zahvaljujući saradnji s Vojno-medicinskom akademijom iz Beograda, nastavljene transplantacije bubrega sa živog donora. Međutim, nemaju svi pacijenti mogućnost da dobiju organ od živog donora, već je potrebna transplantacija od moždano mrtvog (kadaveričnog) donora organa.
U Crnoj Gori su do sada urađene svega dvije kadaverične transplantacije, odnosno presađivanje organa s moždano umrle osobe.
Prva je urađena u decembru 2013, kada su spasena tri života. Druga kadaverična transplantacija urađena je u septembru 2018. godine i tada je u KCCG urađena eksplantacija srca, pluća, jetre i dva bubrega. Dva bubrega dobili su pacijenti koji su godinama bili na hemodijalizi, dok su ostali organi upućeni u inostranstvo, kako bi Crna Gora mogla da nastavi članstvo u Eurotransplantu preko Hrvatske.
Načelnica u Direkciji za transplantaciju Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu Ministarstva zdravlja Sandra Damjanović ranije je pojasnila proceduru uzimanja donorske kartice – svako lice koje želi biti donor može da se javi svom izabranom doktoru i potpiše pisanu saglasnost za doniranje organa u slučaju smrti. Nakon toga, izdaje mu se donorska kartica.
To se, kaže Damjanović, može u svakom trenutku opozvati i to na način davanja Izjave o opozivu date pisane saglasnosti za uzimanje organa u slučaju smrti, nakon čega se vraća donorska kartica i o tome sačinjava zabilješka.
U slučaju da lice želi da se izjasni da izričito ne želi da bude donor, izdaje mu se Izjava o protivljenju doniranja organa, koju takođe može opozvati – davanjem Izjave o opozivu izjave o protivljenju doniranja organa.
Poslanici su krajem juna usvojili izmjene Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, kojim se proširuje krug srodnika koji mogu da daruju organ. Tim aktom se prvi put uređuje i nesrodničko davalaštvo, pa je propisano da pojedincu mogu dati organ prijatelji, oni koji su s njim u emotivnim i sličnim odnosima.
Prvi put je uređeno nesrodničko darovanje organa, te je propisano da se može realizovati, ali bez novčane naknade. Odluku o uzimanju organa donosi resorno ministarstvo na osnovu mišljenja bioetičkog komiteta kojeg će da čine stručnjaci.
Iz Ministarstva zdravlja naglašavaju da je doniranje organa najviši čin humanosti i solidarnosti – jedno “da” na donorskoj kartici može značiti novi život za više osoba.
“Svaki potpis ima ogromnu vrijednost i šalje snažnu poruku da kao društvo brinemo jedni o drugima”, kažu iz Ministarstva.
Pozvali su sve građane i građanke da razmisle o potpisivanju donorske kartice, razgovaraju sa svojim porodicama o toj odluci i time pokažu spremnost da pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija.
