Pritvorenici u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ne mogu doći u parlament i davati izjave pred poslanicima bez odobrenja suda, osuđenici ne mogu napustiti zatvor, ali je moguće da, ako su saglasni, daju izjave skupštinarima putem video-linka, dok oni koji se brane sa slobode mogu doći u najviši zakonodavni dom, ali tamo ne mogu pričati o aktivnim predmetima.
To je suština odgovora koji je ministar pravde Bojan Božović (Pokret Evropa sad) uputio danas Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija), predsjedniku i zamjeniku predsjednika Anketnog odbora koji se bavi postupanjem državnih organa u slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napadima na novinare i intelektualce.
U odgovoru u koji su Vijesti imale uvid, piše da je Zakonikom o krivičnom postupku (član 183) propisano da je za primanje posjeta i dopisivanje s pritvorenim licima potrebno tražiti odobrenje sudije za istragu, odnosno predsjednika vijeća, koji to mogu da uskrate ako bi time mogla da nastupi šteta po vođenje postupka. Božović je, međutim, dodao da je, uz to, Pravilnikom o bližem načinu izvršavanja pritvora (član 74 ) propisano da se pritvoreno lice može privremeno izvesti iz zatvora samo po nalogu sudije za istragu ili predsjednika vijeća.
On je u odgovoru napisao da Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti ne prepoznaje mogućnost izvođenja osuđenika iz zatvora iz razloga koji bi se mogao dovesti u vezu sa zahtjevom Anketnog odbora, ali je poručio da UIKS, „u cilju davanja izjave osuđenih lica i uz njihovu saglasnost“, može pružiti tehničku podršku i omogućiti im da daju izjave putem audio-vizuelnih sredstava.
„U odnosu na ostala lica, ne postoje smetnje za njihovo davanje izjava, osim onih koje proizilaze iz člana 4 stav 1 Zakona o parlamentarnoj istrazi, kojim je propisano da se anketni odbor ne može obrazovati za pitanja povodom kojih je već pokrenut sudski postupak sve dok taj postupak traje. U konačnom, Ministarstvo pravde ni u kom slučaju nije nadležno za davanje saglasnosti za pristup lica Anketnom odboru“, poručio je Božović.
Anketni odbor prihvatio je 1. avgusta inicijativu Kneževića da uputi dopis Ministarstvu pravde radi dobijanja mišljenja o tome mogu li parlamentarci saslušavati neka pritvorena lica koja se dovode u vezu s ubistvima i zločinima kojima se odbor bavi.
Knežević je pomenuo Ivana Delića, Damira Mandića, Sašu Boretu i Ljuba Bigovića, u kontekstu ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, ali i u vezi s drugim zločinima.
Predsjednik Anketnog odbora Nikolić rekao je tada da neće potpisati zahtjev Ministarstvu, jer bi, kako je naveo, dovoditi lica iz Spuža na saslušanje u Skupštinu bilo suprotno Zakonu o parlamentarnoj istrazi.
Advokat Miloš Vuksanović ocijenio je tom prilikom za Vijesti da predlog Anketnog odbora otvara nekoliko ozbiljnih pitanja o granicama nadležnosti zakonodavne vlasti u odnosu na ulogu i funkciju pravosuđa.
“Prije svega, Anketni odbor ne smije i ne može preuzimati ulogu ni suda, ni tužilaštva. Njegova svrha je parlamentarni nadzor, informativnog i preporučenog karaktera, a ne utvrđivanje krivične odgovornosti. Svako približavanje toj liniji, predstavlja opasan iskorak ka pravnoj i institucionalnoj konfuziji”, upozorio je on.
