Ministarstvo poljoprivrede smatra da će protest nanijeti štetu turizmu i privredi, ali da rješenja može dati međuresorna grupa u kojoj će biti predstavnici Vlade, opština i ribara
Nacionalno udruženje proizvođača ribe i jedan broj ribara planira blokadu Boke Kotorske jer nemaju dovoljnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, niti luke za pristajanje i vezivanje brodova, ukrcavanje i čuvanje teške opreme…
Kako saznaju “Vijesti”, zaliv će u narednim danima vjerovatno biti blokiran kod tjesnaca Verige ili hercegnovskog naselja Kumbor, tako što će ribari između obala Boke usidriti brodove (koče) i uvezati ih manjim plovilima.
Sa druge strane, direktorica Direktorata za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede Katarina Burzanović je “Vijestima” kazala da nisu nadležni za neke od zahtjeva Udruženja i da vjeruju da bi blokada bila loš potez – za privredu, turizam i svakodnevni život u Boki, i da bi zakomplikovala mogućnost konstruktivnog dijaloga. Oni su pozvali udruženje da preispitaju najavljene mjere i uključe se u dijalog, u kojem će se znati nadležnosti, prioriteti i rokovi…
Ribari tvrde da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom dalo u zakup svaki metar plaže pa ne mogu do brodova, da ne mogu da sačuvaju imovinu i obavljaju teški posao zbog uslova na moru, te da još uvijek nemaju ni osnovna prava za ovu djelatnost. Dodali su da nema sluha za njihove probleme pa će se obratiti i premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću , kako bi dobili dugoočekivanu ribarsku luku na crnogorskoj obali.
“Zaliv pregrađujemo na način sidrenja koča i vezivanjem malih plovila jedan za drugog. Prolaz će biti omogućen policiji i hitnim slučajevima, dolazi veliki broj ribara ne samo iz Boke, već iz Bigove, Budve i Bara, a neki će doći kolima. Izrazićemo svoje nezadovoljstvo ovom blokadom i tražiti mnogo od države, a za početak da u Direktoratu za ribarstvo rade ljudi iz te struke da bi mogli da razgovaramo na ozbiljnom nivou. Nama je onemogućen pristup obali u cjelom zalivu, ne možemo da pristanemo, vežemo brodove, unesemo opremu koju moramo kolima dovoziti iz razloga što je nemamo gdje držati a djelovi su često teški i po 50 kilograma. Svi nas tjeraju i šikaniraju sa mula, plaža, iz institucija, luka, pijaca… Ovo nisu problemi od juče. Da imamo luku, to jeste da nam ustupe naš prostor koji je oduzet državi i nama u Meljinama”, kazali su “Vijestima” iz Udruženja i istakli da su za ovu inicijativu sakupili 119 potpisa.
Lokalni ribari u Herceg Novom godinama traže dozvole da vežu brodove u Meljinama i tvrde da investitor “Imperio Holding Limited”, u tamošnjoj marini “Lazure” nije ispoštovao ugovor sa Morskim dobrom i izgradio ribarsku luku i obezbijedio im vezove, zbog čega su slučaj 2021. predali i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
Iz Udruženja tvrde da su ribari prvi put složni, ali da dijalog trenutno ne ide ka naprijed jer Direktorat i razna udruženja “ratuju” u vezi sa tim kako doći do rješenja. Zato kako kažu, žele ozbiljan sastanak za sve ribare Crne Gore, a ne one koji predstavljaju samo svoj interes. Žele kako kažu ispunjenje onog što piše u Strategiji razvoja ribarstva, odnosno da plaćaju i rade zakonski – i da im Direktorat ne određuje iskrcajna mjesta po ulicama i kućnim vagama…
“Mnogo je opširno što država treba da uradi, a hoće da sa minimumom mi potvrdimo da je to okej, ali uvijek ostajemo na toj skali. U pitanju su resursi i kapacitet flote, to treba da se ojača da bi se ekonomija pokrenula u ribarstvu. Ali za to nema ni sluha ni vremena, ministar ( Vladimir Joković ) je na odmoru. Luka u Meljinama je ribarska i poslije ugovora o izgradnji i proširenju, postala je luka za nautički turizam i ribarska. Ribarska luka, dan danas nije dobila po našim saznanjim i ubjeđenjima saglasnost institucija. Morsko dobro treba da raskine ugovor zbog neispunjenja obaveza prema ribarskoj luci, po dokumentaciji treba da ima sve uslove, ona to nema i mi nemamo pristup državnoj imovini. Ako treba da se ugasi ribarstvo neka kažu”, naglasili su iz Udruženja.
Burzanović je kazala da su ribari svoje zahtjeve dostavili krajem jula i da se tiču subvencionisanja “plavog” dizela, odnosno da žele uvođenje cijene plavog dizela kao zvaničnog naftnog derivata po uzoru na standard EU, trajne vezove u marinama, uređenje prostora za prvi iskrcaj ribe, prostor za izvlačenje plovila remont i servisiranje…
Ona je dodala i da traže novčanu pomoć za obnovu flote, niži PDV od sedam odsto na uvoz opreme i plovila, osnivanje garantnog fonda, uz finansijsku kompenzaciju od najmanje 10 odsto prihoda od taksi naplaćenih od kruzera i glisera, kao naknada za njihovu štetu koju trpe zbog njihove prisutnosti u zalivu.
“Povodom najava blokade Bokokotorskog zaliva ističemo da podržavamo svako demokratsko pravo na izražavanje nezadovoljstva, ali smatramo da dio zahtjeva koji je Udruženje nedavno uputilo nije utemeljen u stvarnoj nadležnosti ovog ministarstva, niti reflektuje kompleksnost institucionalne podjele odgovornosti. Ministarstvo jeste važan faktor, ali nije ključno za većinu infrastrukturnih i fiskalnih zahtjeva. Pojedini zahtjevi ribara, iako se tiču realnih problema u sektoru, adresirani su isključivo Ministarstvu poljoprivrede, dok su za njihovo rješavanje direktno nadležni Ministarstvo finansija (akcize, PDV, plavi dizel), Ministarstvo pomorstva (ribarske luke, kruzeri), lokalne samouprave (lokacije i dozvole za infrastrukturne projekte)”, naglasila je ona.
Burzanović je istakla da pozivaju na formiranje međuresorne radne grupe u kojoj će biti predstavnici Vlade, opština i ribara, kako bi se isplanirali koraci, razgraničile nadležnosti i izabrali zahtjevi, tj. kako bi javnost znala što se može riješiti odmah, a šta zahtijeva izmjene zakona i međuresornu saradnju.
Tvrdi i da manja grupa ribara izražava nezadovoljstvo dok veliki dio sektora podržava napore Ministarstva u rješenju izazova, i da će ove godine obnoviti brodove zahvaljujuću podršci obezbijeđenoj kroz kredit Svjetske banke. Burzanović je navela da se podržavaju investicije do 200.000 eura, uz vrijednost podrške od 80 odsto, te da ima i ribara koje će podržati sa 130.000 eura (trošak države), dok oni učestvuju sa 30. 000 eura.
“To je ogromna pomoć države pa konstatacija da država ne brine o svojim ribarima nikako ne stoji, već se može smatrati ozbiljnim politikanstvom. Naglašavamo da bi najavljena blokada zaliva bio veoma loš potez koji osim što je štetan za privredu, turizam i svakodnevni život u Boki, dodatno bi zakomplikovao mogućnost konstruktivnog dijaloga. Institucije imaju obavezu da saslušaju predstavnike ribarskog sektora, ali i odgovornost da djeluju u okviru zakona i svojih ovlašćenja. Zloupotreba protesta i pogrešno adresirani zahtjevi ne vode ka rješenjima, već dodatno produbljuju jaz između realnih potreba i mogućnosti institucija da adekvatno reaguju. Pozivamo udruženje da, u interesu sektora koji zastupaju, preispita najavljene mjere i uključi se u proces institucionalnog dijaloga – uz jasno definisane nadležnosti, prioritete i vremenske rokove”, naglasila je ona.
Burzanović je dodala da usklađivanje sa zakonima EU u ribarstvu donosi šanse i izazove za male domaće flote, ali da će legalnim ribarima ponuditi prednost, suzbiti sive zone i nelojalnu konkurenciju.
Burzanović je naglasila da je Crna Gora na pragu zatvaranja pregovaračkog poglavlja 13 (ribarstvo), jer je ispunila sve aktivnosti iz završnih mjerila, odnosno da je promijenjen zakonodavni okvir, usvojena četiri ključna zakona, strategija ribarstva…
Ipak tvrdi da ključni problemi morskog ribarstva i dalje ostaju – stara i nefikasna flota i nedostatak infrastrukture.
“Crna Gora je nedavno ratifikovala sporazum o zaštiti tuna čime se otvara novo tržište i mogućnost za crnogorske ribare kroz izlov ove važnu ekonomske vrste. Od ključnih infrastraukturnih investicija naglašavamo da će Crna Gora dobiti deset opremljenih iskrcajnih mjesta, a da će se u prvom kvartalu graditi prva ribarska luka u Ulcinju. Projektna dokumentacija je u završnoj fazi pripreme pa su realna očekivanja da će se građevinska dozvola dobiti do kraja ove godine”, navela je Burzanović.
