Umjesto u aprilu, sudije i tužioci obećano povećanje zarada od 30 odsto dobili su na kraju proljećnjeg zasijedanja Skupštine prije nekoliko dana. Ovo povećanje je samo privremeno, dok se ne usvoji zakon kojim će se riješiti njihova statusna pitanja, među kojima i odlazak u penziju, kaže predsjednik Udruženja sudija Miodrag Pešić, od kojeg je i potekla inicijativa za povećanje zarada.
„I mora biti praćena povećanjem zarada svih zaposlenih u sudskom sistemu, jer zarade zaposlenih u sudskoj grani vlasti, prije svega mislim na administraciju, su na veoma niskom nivou i tu se nešto mora hitno uraditi“, kazao je Pešić.
Međutim, tokom rasprave u Parlamentu iz pojedinih partija vlasti oštro su kritikovali povećanje zarada djeliocima pravde, pominjući pojedine sudije i tužioce koji ga, kažu, nikako ne zaslužuju.
„Povećanje zarada sudijama nije nagrada za pojedinca, nego je to investicija za sve one koji časno i predano obavljaju svoj posao. A ja smatram da ih je u sudskoj grani vlasti najviše takvih. Ukoliko imamo nekih pojedinaca, postoje mehanizmi u koje bi se ušlo ukoliko postoje neki dokazi protiv njih, mislim na disciplinske i na krivične postupke“, istakao je Pešić.
Veting sudstva odavno priželjkuju u dijelu vlasti, a nakon najnovijih kriminalnih obračuna na ulicama ponovo ga je najavio i premijer Milojko Spajić.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da su spremni na taj postupak, u okviru zakona i Ustava, ali ne i na ucjene i pritiske. Da prođu kroz vanrednu provjeru, u strukovnom udruženju nemaju ništa protiv, ali bez političkog uticaja.
„Sve sudije koje su članovi Udruženja sudija, a njih je preko 70 odsto svih sudija u Crnoj Gori, ne plaše vetinga. Da li je on opravdan, to je već drugo pitanje“, dodao je Pešić.
Jedno od ključnih pitanja da bi veting mogao da se sprovede jeste da li će se morati ići u izmjene Ustava.
„Ukoliko želimo da ispoštujemo sve demokratske standarde, morali bismo da mijenjamo Ustav. S tim što treba uvijek napomenuti to da nije neizvodljivo da se proces vetinga sprovede i bez izmjene Ustava“, ocijenio je Pešić.
I dok se svakodnevno veting podiže kao mač nad glavama sudija i tužilaca, niko ne daje odgovor šta država sa vetingom želi da postigne.
„Ako smo identifikovali da postoji korupcija, on mora da bude ciljano usmjeren na korupciju. Ako je problem integritet sudija, mora se provjeriti integritet sudija. Ako je problem taj što nemamo, a nemamo povjerenje javnosti, da vidimo kako možemo da izgradimo kroz proces vetinga to povjerenje javnosti. Mora da bude ciljan, da se ne pretvori u sveopštu reviziju izbora sudija“, rekao je Pešić.
A nije mali broj presuda koje u javnosti, u sadejstvu sa zapaljivim porukama političara, izazivaju ogorčenje građana, među kojima je oslobađajuća za pljačku pošte u Nikšiću i ubistvo Ljubiše Mrdaka, za Telekom, Miomiru Mugoši za Carine, u predmetu „Stanovi“, Marku Batu Careviću za Krimovicu..
„Stvori se jedan ambijent očekivane presude i ukoliko ona nije u skladu sa očekivanjem kreiranog javnog mnjenja, ona nije dobra. Naprotiv, ukoliko bi prihvatili jedan takav narativ, nama ne bi trebali sudovi. Imali bismo situaciju da tužilaštvo podigne optužni akt, tu bi se priča završavala“, ističe Pešić.
A da li je interes čisto ili podobno pravosuđe znaćemo kad vidimo ideju o vetingu, pretočenu u zakonski tekst koji ne bi smio, poput nekih drugih, da izazove ni najmanju kontroverzu u javnosti.
