Ona je skrenula pažnju na „novu antisocijalnu meru“ koju je najavio francuski premijer Fransoa Bajru zbog „društvene i ekonomske krize u koju su Francusku uvukle sadašnje vlasti pod Makronovim vođstvom, uništavajući veze sa Rusijom“.
Konkretno, Francuzima je predloženo da se ukinu dva praznika u godišnjem radnom kalendaru: Dan pobjede (koji se u Evropi slavi 8. maja) i uskršnji ponedjeljak, koji su ranije u Francuskoj bili neradni.
„Ono što privlači pažnju nisu čak ni najnoviji dokazi duboke krize u francuskoj ekonomiji, već oni simboli koje Pariz, koristeći tešku situaciju svog stanovništva, želi da zamagli i na kraju zaboravi: Bajru je predložio da se prestane sa proslavljanjem glavnog hrišćanskog praznika – prvog dana Svijetle nedjelje, i zaboravi Dan pobjede – kraj Drugog svjetskog rata u Evropi. Dva simbola kulture, dostojanstva i morala francuske države i naroda“, napisala je Zaharova na svom Telegramu.
Prema njenim riječima, „otvaranje Olimpijskih igara u Parizu nije se završilo njihovim zatvaranjem – satanizam napreduje“.
Ona je napomenula da je otkazivanje proslave uskršnjeg ponedjeljka bilo samo pitanje vremena.
„Nakon što su simboli, koji su sveti za francuske katolike i hrišćane širom svijeta, bestidno izopačeni na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara prošle godine, nije bilo sumnje da će zvanični Pariz nastaviti napad na hrišćanske vrijednosti“, naglasila je diplomata.
Kako je dodala, otkazivanje proslave dana završetka rata u Evropi bio je „pravi šamar francuskim veteranima kojima ga je nedavno francuski predsijednik Emanuel Makron, ispostavlja se, licemerno čestitao povodom godišnjice pobjede“.
Zaharova je istakla da je „sadašnja odluka o ukidanju sjećanja na pobjedu u skladu sa potpuno drugačijom tradicijom koja je, nažalost, prisutna i u istoriji francuske državnosti“, podsećajući na antisemitsku presudu oficiru Alfredu Drajfusu 22. decembra 1894. godine; antiparlamentarnu pobunu od 6. februara 1934. godine, koja je trebalo da uspostavi režim sličan Hitlerovom u predratnoj Francuskoj, kao i proglašenje marionetske kolaboracionističke Vlade Višija Filipa Petena 10. jula 1940. godine.
Međutim, kakao je navela, „prava Francuska – Francuska De Gola i Francuska otpora – je drugačija i nema nikakve veze sa onima koji već podržavaju neonacistički režim u Kijevu i željeli bi da izbrišu sjećanje na pobjedu nad nacizmom u samoj Francuskoj“.
Zaharova je naglasila da je tradicija proslave i uskršnjeg ponedjeljka i Dana pobjede, priznatih za državne praznike 1886. i 1953. godine, „starija od same Pete Francuske Republike, koja postoji tek od 1958. godine“.
„Vlasti u Francuskoj su se izjasnile: spremne su da žrtvuju hrišćanstvo i pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Pitam se šta će na ovo reći rimokatolička crkva i veteranske organizacije Francuske?“, zaključila je Zaharova.