Iako je predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić u martu, odgovarajući na odborničko pitanje, kazao da će radovi na redovnom održavanju Spomen-doma biti završeni u aprilu, poslovi na tom objektu niti su okončani niti su intenzivnije nastavljani ovog proljeća.
Na pitanja “Vijesti” na tu, kao i na mnoge druge teme, Bakić ne odgovara već duže vrijeme. Iz Opštine ni na drugi način nisu obavijestili javnost kada je novi rok za završetak radova, koji traju već 22 mjeseca.
Redovno održavanje Spomen-doma, koje je počelo u prvoj polovini avgusta 2023. godine, kako je Bakić ranije kazao, koštaće 648.000 eura. On je u martu objasnio da predstoji još završetak zamjene stolarije i okončanje radova na betonskim površinama.
Radove je, tvrdili su iz lokalne vlasti, tokom 2024. godine, usporila i potreba za izradom konzervatorskog projekta, koji je bilo neophodno pribaviti od Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
“Radovi se izvode u skladu sa Elaboratom za redovno održavanje Spomen-doma. U sljedećoj godini završiće se zamjena preostalih stakala, te postavljanje novih betonskih ploča na ravnom dijelu krova, s obzirom na to da su stare uklonjene na samom početku radova. Takođe, novim budžetom, pored sredstava za završetak radova, predviđena su i sredstva za osvjetljenje zgrade”, objasnili su lani iz Bakićevog kabineta.
Iz Opštine ni tada, kao ni sada, nisu odgovorili da li su zadovoljni kvalitetom do sada završenih radova, na koje je bilo mnogo nezvaničnih zamjerki od službenika lokalne uprave čije su kancelarije smještene u Spomen-domu, ali i od opozicije. Prema dokumentaciji koju su “Vijestima” ranije dostavili na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković Drobnjak je u januaru 2024. godine kontrolisala građevinske radove. Status nepokretnog kulturnog dobra od lokalnog značaja Spomen-dom je utvrđen prije deceniju.
Navodno, radovi su započeti nakon dobijene saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara i odobrenja da se bez konzervatorskog projekta mogu izvoditi radovi na fasadi objekta, to jest, hidroizolacioni premazi kojima se na bilo koji način ne utiče na izgled i stabilnost objekta. U okviru redovnog održavanja planirana je bila zamjena polomljenih stakala, međutim, kako su ranije kazali iz opštine, izvođač i nadzor su na licu mjesta ustanovili da su okviri prozora u jako lošem stanju, te predložili zamjenu na određenim dijelovima.
Redovno održavanje Spomen-doma prvobitno je trebalo da košta 540.000 eura, a kasnije je poskupilo za još oko 100.000 eura. Razlozi za poskupljenje, prema zvaničnim informacijama, su “izuzetno loše stanje pojedinih elemenata tog objekta, koji su otkriveni tokom izvođenja radova”.
Među razlozima za poskupljenje, iz Opštine su navodili da je prilikom izvođenja demontažnih radova primijećeno da je stanje čelične konstrukcije prozorskih ramova u veoma lošem stanju. Ranije je najavljeno da će biti sanirana unutrašnjost objekta, a fokus bi trebalo da bude stavljen na veliku kongresnu salu, koja već godinama nije u funkciji.
Spomen-dom je podignut 1976. godine, u znak sjećanja na zasjedanja ZAVNO-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja), a građen je po ideji slovenačkog arhitekte Marka Mušiča . Iz Opštine podsjećaju da se “valorizacijom kulturno-istorijskih spomenika, posebno Spomen-doma koji je, kao značajno djelo jugoslovenske arhitekture, predstavljen i na izložbi Toward Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980 (MOMA, Njujork, jul 2018 – januar 2019), otvara nova perspektiva u tom gradu, koji se posljednjih godina ubrzano razvija”.
Prije nekoliko godina, Spomen-dom je bio jedan od četiri projekta “poslijeratnog graditeljskog nasljeđa s potencijalnim scenarijem razvoja” koje je Crna Gora predstavila na venecijanskom Bijenalu arhitekture. Prema izboru platforme World Monuments Fund, ta zgrada našla se među 30 najatraktivnijih arhitektonskih dostignuća na svijetu.
