Čabarkapa: Obrazovanje iz ljudskih prava podstaklo bi promovisanje različitosti i smanjenje socijalne distance

Čabarkapa: Obrazovanje iz ljudskih prava podstaklo bi promovisanje različitosti i smanjenje socijalne distance

Potreba za savremenijim i kvalitetnijim pristupom građanskom vaspitanju i ljudskim pravima u obrazovnom sistemu Crne Gore u osnovi je novog projekta Unaprijeđenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju, čije je sprovođenje Centar za građansko obrazovanje (CGO) započeo uz podršku UNICEF-a, u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora, saopšteno je danas iz CGO.

„Ovaj projekat je nastavak višegodišnjih napora CGO-a, kao i naših partnerskih organizacija – HRA i ANIME – da građansko obrazovanje u školama ponovo bude obavezni predmet kroz koji će učenici i učenice osnovnih i srednjih škola sticati neophodna znanja o slobodi, vladavini pravde i pravičnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i poštovanju različitosti. Obrazovanje iz oblasti ljudskih prava podstaklo bi promovisanje različitosti i smanjenje socijalne distance među etničkim grupama, što je problem s kojim se crnogorsko društvo danas suočava“, istakla je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.

U saopštenju se dodaje da se projekat fokusira na široke konsultacije sa učenicima i učenicama osnovnih i srednjih škola, nastavnim kadrom, roditeljima, donosiocima odluka iz oblasti obrazovanja, kao i organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem.

„Namjera je da se na ovaj način doprinese sistemskim promjenama kroz uvide u iskustva zainteresovanih strana koja se tiču statusa i uticaja građanskog obrazovanja, a što će biti formulisano kroz preporuke za unaprijeđenje efektivnosti, uticaja i institucionalnog pozicioniranja građanskog obrazovanja“, piše u saopštenju.

Iz CGO su dodali da je cilj projekta unaprijeđenje znanja i bolje razumijevanje značaja građanskog obrazovanja i ljudskih prava kod učenika, roditelja, nastavnog kadra i ključnih donosilaca odluka, čime će se, kako su poručili, unaprijediti saradnja između institucija, škola, civilnog društva i međunarodnih organizacija, kao i osnaženje dijaloga o javnim politikama iz ove oblasti kroz kreiranje prilika za otvorene i sadržajne diskusije.

„Na ovaj način će donosioci odluka dobiti preporuke za jačanje uloge građanskog obrazovanja i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u nastavi, kao i o načinima na koje se oni predaju u modernom formalnom obrazovanju, što je prepoznato kao značajno i u Strategiji reforme obrazovanja 2025-2035“, kazala je Čabarkapa.