Blinkena su pitali o izvještajima od ranije danas da je Hamas prihvatio sporazum o prekidu vatre.
„Na samoj smo ivici. Bliže smo nego što smo ikada bili“, rekao je američki državni sekretar.
„Čekamo konačnu potvrdu od Hamasa o njihovom prihvatanju, i dok to ne dobijemo, ostaćemo na ivici“, dodao je.
Rekao je da bi do potvrde moglo doći „u bilo kojem trenutku“, uključujući naredne sate ili dane, prenosi Gardijan.
Blinken je govorio o potrebi da se „stvori nova realnost“ na Bliskom istoku.
Izjavio je da ne želi da se „vraća unazad“ na stanje kakvo je bilo prije 7. oktobra 2023. godine. Naglasio je da želi da zemlje na Bliskom istoku ostvare svoje nacionalne aspiracije u atmosferi mira i bezbjednosti, ali je priznao da će to biti teško ostvariti.
Tokom govora, jedna osoba iz publike ga je prekinula i izjavila da Izrael sprovodi genocid u Gazi, ratu koji su Sjedinjene Države podstakle ogromnom vojnom pomoći koju su pružile Izraelu, prenosi Gardijan.
Blinken je rekao da je cilj SAD-a da se okonča rat u Gazi i normalizuju odnosi između Izraela i Saudijske Arabije.
Entoni Blinken drži svoj posljednji (važan) govor u Vašingtonu kao državni sekretar prije nego što Trampova administracija preuzme vlast sljedeće nedjelje.
Tokom govora on je izjavio da je Hezbolah, libanska militantna grupa koju podržava Iran, „samo sjenka onoga što je nekad bio“, sa starijim vođama koji su eliminisani i velikim dijelom infrastrukture uništenim od strane izraelske vojske. Takođe je kazao da je bivši sirijski predsjednik Bašar al-Asad svrgnut od strane pobunjeničkih snaga prošlog mjeseca i dodao da je Hamas – palestinska militantna grupa – „razoren“, prenosi Gardijan.
Izjavio je da je Palestincima nanijeta „neizmjerna“ patnja, ali je istakao i da su se stekle „strateške pobjede u regionu“. Skoro cjelokupno stanovništvo Gaze je raseljeno, mnogi su više puta premještani, gladuju i/ili poznaju nekoga ko je ubijen u ratu (Izraela), rekao je Blinken. Dodao je da što ljudi više pate, to manje osjećaju simpatije prema patnji druge strane.
Tokom njegovog govora, Blinkena je jedna osoba iz publike nazvala „monstrumom“ i „ratnim zločincem“. Potpuno ju je ignorisao i nastavio govor.
Izraelske snage su uhapsile najmanje 35 Palestinaca širom okupirane Zapadne obale od sinoć do jutros, saopštili su Komisija za zatvorenike i bivše zatvorenike i Palestinsko društvo zatvorenika u zajedničkoj izjavi.
Prema Vafi, hapšenja su izvršena u Nablusu, Salfitu, Dženinu, Tulkarmu i Hebronu.
Ova hapšenja bila su praćena napadima, prijetnjama protiv uhapšenih i njihovih porodica, kao i uništavanjem imovine, prenijela je Vafa.
Procjenjuje se da je preko 11.000 Palestinaca uhapšeno na okupiranoj Zapadnoj obali od 7. oktobra 2023.
Grupe za ljudska prava i međunarodne organizacije iznijele su optužbe za rasprostranjeno zlostavljanje zatvorenika koje je Izrael uhapsio tokom racija na Zapadnoj obali.
Opisana su navodna zlostavljanja i ponižavajući tretman, uključujući držanje zatvorenika sa povezima na očima i vezanih ruku u skučenim kavezima, kao i prebijanja, zastrašivanja i uznemiravanja, prenosi Gardijan.
Uprkos tekućim pregovorima o primirju u Kataru, najmanje 32 Palestinca su ubijena u izraelskim napadima na Pojas Gaze od zore, pri čemu je najmanje 24 ljudi stradalo u centralnim i južnim djelovima teritorije, rekli su medicinski izvori za Al Džaziru.
Palestinska novinska agencija Vafa izvještava da su među stradalima i djeca.
Navodi se da je „pet građana, uključujući dvoje djece, poginulo kada su okupatorski ratni avioni bombardovali civilno vozilo u oblasti Al Zavajda u centralnom Pojasu Gaze“.
Pored toga, navodi se da je palestinski ribar ubijen „paljbom sa izraelskih patrolnih čamaca“.
Ranije danas, Ministarstvo zdravlja pod upravom Hamasa u Gazi objavilo je ažurirane podatke o žrtvama rata, tvrdeći da je izraelska vojna ofanziva od 7. oktobra 2023. ubila najmanje 46.645 Palestinaca i ranila još 110.012.
Palestinski radikalni pokret Hamas prihvatio je nacrt sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze i oslobađanju desetina talaca, izjavila su u utorak dva zvaničnika uključena u pregovore, dok je Katar, koji posreduje u razgovorima, naveo da su pregovori u „završnoj fazi“ i da bi sporazum mogao biti postignut „vrlo brzo“.
Katar, Egipat i SAD poslije godinu dana pokušaja da posreduju u pregovorima za okončanje rata pojačali su napore kako bi se omogućilo oslobađanje talaca koje u Pojasu Gaze drži Hamas, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je u ponedjeljak da je dogovor „na ivici“ finalizacije, samo nekoliko dana prije inauguracije njegovog nasljednika Donalda Trampa.
U utorak je portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova Majed al-Ansari rekao da su pregovori u „završnoj fazi“.
„Došli smo do tačke u kojoj su obrađena glavna pitanja koja su spriječavala postizanje dogovora“, rekao je on na konferenciji za novinare, dodajući: „Danas smo na najbližoj tački dogovora“.
Izraelski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime, rekao je da je napredak postignut, ali da se detalji finalizuju. Plan bi trebalo da bude podnijet izraelskoj vladi na konačno odobrenje.
Očekuje se da će dogovor donijeti pauzu u borbi i dovesti Izrael i Hamas korak bliže okončanju najsmrtonosnijeg i najrazornijeg rata koji su dosad vodili, sukoba koji je destabilizovao širi Bliski istok i izazvao proteste širom svijeta.
Zvaničnici su i ranije izražavali optimizam oko postizanja dogovora o prekidu vatre, samo da bi se pregovori prekinuli. Međutim, sada sugerišu da mogu da zaključe sporazum pre 20. januara kada je inauguracija Donalda Trampa, čiji se izaslanik za Bliski istok pridružio pregovorima.
Prekid vatre bi donio olakšanje u Pojasu Gaze, gdje je izraelska ofanziva sravnila velike djelove teritorije i raselila oko 90 odsto od 2,3 miliona stanovnika palestinske enklave, od kojih su mnogi u opasnosti od gladi. Takođe, desetine talaca iz Izraela bi se spojili sa svojim najmilijima poslije mjeseci u zatočeništvu.
Rat je počeo upadom militanata predvođenih Hamasom na jug Izraela 7. oktobra 2023, kada su, prema izraelskim podacima, ubili oko 1.200 ljudi i oteli još 250. Otprilike polovina tih talaca oslobođena je tokom kratkog prekida vatre u novembru 2023. godine.
U izraelskoj ofanzivi ubijeno je više od 46.000 Palestinaca, navodi Ministarstvu zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa.
U izraelskim napadima širom Pojasa Gaze tokom noći i u utorak ubijeno je najmanje 18 Palestinaca, uključujući dvije žene i četvoro djece, naveli su lokalni zdravstveni zvaničnici, koji su rekli da je jedna od žena bila trudna i da je beba takođe umrla.
AP navodi da je dobio kopiju predloženog sporazuma, čiju su autentičnost potvrdili egipatski zvaničnik i zvaničnik Hamasa.
Sporazum u tri faze – zasnovan na okviru koji je postavio Bajden i koji je odobrio Savjet bezbjednosti UN – počeo bi postepenim oslobađanjem 33 taoca tokom perioda od šest nedjelja, uključujući žene, djecu, starije osobe i ranjene civile u zamjenu za potencijalno stotine palestinskih žena i djece koje su u zatvorima u Izraelu.
Među tih 33 talaca bi bilo pet izraelskih vojnika, od kojih bi svaki bio pušten u zamjenu za 50 palestinskih zatvorenika, uključujući 30 osuđenih militanata koji služe doživotne kazne.
Tokom prve 42-dnevne faze, izraelske snage bi se povukle iz naseljenih centara, a Palestincima bi bilo dozvoljeno da počnu da se vraćaju u svoje domove na sjeveru Pojasa Gaze, dok bi se povećale isporuke humanitarne pomoći, s oko 600 kamiona koji bi ulazili svakog dana.
O detaljima druge faze tek treba pregovarati tokom prve. Te detalje je i dalje teško riješiti i dogovor ne uključuje pismene garancije da će se prekid vatre nastaviti sve dok se ne postigne dogovor. To ostavlja mogućnost Izraelu da nastavi vojnu kampanju poslije završetka prve faze.
Izraelski zvaničnik je rekao da će „detaljni pregovori“ o drugoj fazi početi tokom prve. On je rekao da će Izrael zadržati neke prednosti tokom pregovora, misleći na vojno prisustvo u Pojasu Gaze i da neće izaći iz njega dok se svi taoci ne vrate kući.
Troje posrednika dali su Hamasu usmene garancije da će se pregovori nastaviti kako je planirano i da će vršiti pritisak na postizanje dogovora o sprovođenju druge i treće faze prije kraja prve, rekao je egipatski zvaničnik.
Sporazum bi omogućio Izraelu da tokom prve faze zadrži kontrolu nad Filadelfijskim koridorom, pojasa teritorije duž granice Pojasa Gaze s Egiptom. Hamas je prvobitno tražio da se Izrael povuče odatle.
Izrael bi se prema sporazumu povukao iz Necarimskog koridora, koji ide preko centralnog dijela Pojasa Gaze, gdje je tražio mehanizam za traženje oružja kod Palestinaca kada se vrate na sjever teritorije.
U drugoj fazi, prema nacrtu sporazuma, Hamas će osloboditi preostale žive zarobljenike, uglavnom muške vojnike, u zamjenu za još zatvorenika i „potpuno povlačenje“ izraelskih snaga iz Pojasa Gaze.
Hamas je naveo da neće osloboditi preostale taoce bez prekida rata i potpunog povlačenja Izraela, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ranije obećavao da će nastaviti borbe dok Hamasovi vojni kapaciteti ne budu uništeni.
U trećoj fazi, tijela preostalih talaca bila bi vraćena u zamjenu za trogodišnji do petogodišnji plan rekonstrukcije koji će biti sproveden u Pojasu Gaze pod međunarodnim nadzorom.
Ključni član izraelske vlade s krajnje desnice, ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben Gvir u utorak se javno usprotivio sporazumu o primirju, pošto je to u ponedjeljak učinio i ministar finansija Bezalel Smotrič, takođe krajnji desničar.
Ben Gvir je rekao da neće srušiti vladajuću koaliciju, iako smatra da je „dogovor zaista katastrofalan“.
„Ovim se praktično brišu teško stečena dostignuća rata, koja su zarađena velikom cijenom krvi naših vojnika u Gazi“, rekao je Ben Gvir, koji se i ranije odlučno protivio zaustavljanju rata u Pojasu Gaze.
Stavovi Ben Gvira i Smotriča ističu oštre podjele u vladajućoj koaliciji.
Netanjahu, međutim, može da prikupi dovoljno podrške da sporazum prođe u kabinetu, čak i bez njihove podrške.
On je uvjeren da će dobiti većinu glasova u 34-članom kabinetu, čak i ako Ben Gvir i Smotrič, koji zajedno kontrolišu šest ministara, glasaju protiv.
Glavni izraelski opozicioni lider Jair Lapid takođe je javno rekao da će podržati Netaniahua kako bi osigurao da vlada ne padne ako se Ben Gvir i Smotrič povuku.
„Ne trebaju mu… Ponudio sam mu političku zaštitnu mrežu za dogovor o taocima“, rekao je Lapid u ponedjeljak.
Ben Gvir je rekao da bi on i Smotrič mogli da daju „jasnu izjavu premijeru da će se povući iz vlade ako se ovaj dogovor nastavi“.
Međutim, njih dvojica neće nastojati da sruše vladu, dodao je on.
„Naglašavam da čak i ako se nađemo u opoziciji, nećemo srušiti Netanjahua“, rekao je Ben Gvir.
U izraelskim udarima u Pojasu Gaze poginulo je najmanje 18 osoba, među kojima su šest žena i četvoro djece, objavili su zdravstveni zvaničnici te palestinske teritorije.
Ovo je objavljeno jutros, u vrijeme kada su Izrael i palestinski Hamas sve bliže postizanju primirja i okončanja 15-mjesečnog rata i oslobađanje desetina talaca.
Zvaničnici su izrazili optimizam da mogu da zaključe sporazum narednih dana poslije više od godinu dana pregovora koji su više puta bili u blokadi.
U međuvremenu jemenski Huti pobunjenici koje podržava Iran ispalili su raketu na centar Izraela, što je aktiviralo sirene upozorenja i poslalo ljude u skloništa ali nije bilo nastradalih. Policija je objavila da je nekoliko domova oštećeno izvan Jerusalima i slike dijela rakete koja je udarila u krov.
U dva udara u Deir al Balahu, u centru Gaze, poginule su dvije žene i četvoro djece, a oni su starosti od mjesec dana do devet godina. Jedna žena je bila trudna i beba nije preživjela, prema navodima bolnice Mučenici Al Akse koja je primila tijela.
Još 12 ljudi je ubijeno u dva udara u južnom gradu Kan Junisu, prema Evropskoj bolnici.
Za sada nema saopštenja izraelske vojske. Izrael navodi da samo gađa militante i optužuje ih da se skrivaju među civilima u skloništima i šatorskim naseljima za raseljene.
Izrael i Hamas su pod pojačanim pritiskom da zaustave sukob uoči inauguracije predsjednika SAD Donalda Trampa čiji izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof se nedavno pridružio posrednicima iz SAD, Egipta i Katara, u glavnom gradu Katara Dohi.
Sporazum u fazama bio bi zasnovan na okviru koji je iznio predsjednik Džo Bajden u maju i koji je odobrio Savjet bezbjednosti UN.
U prvoj fazi Hamas bi oslobodio desetine najosjetljivijih talaca zarobljenih tokom napada 7. oktobra 2023 koji je podstakao rat, u zamjenu za desetine palestinskih zatvorenika dok se izraelske snage povlače iz naseljenih centara. Nekim Palestincima bi bilo dozvoljeno da se vrate u svoje domove i bila bi povećana humanitarna pomoć.
U drugoj fazi Hamas kaže da bi oslobodio ostale taoca u zamjenu za veliki broj zatvorenika, puno izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je obećao da će nastaviti borbe dok ne budu uništene vojni i vladajući kapaciteti Hamas i kad on više ne bude predstavljao prijetnju. Razlika između dvije strane bile bi tema pregovora tokom prve faze.
Militanti predvođeni Hamasom ubili su oko 1.200 ljudi u napadu 7. oktobra i oteli su oko 250 talaca. Oko 100 talaca se i dalje drži u Gazi a izraelska vojska vjeruje da je trećina do polovina njih mrtva.
U izraelskoj uzvratnoj ofanzivi ubijeno je 46.000 Palestinaca, više od polovine njih su žene i djeca, prema Ministartvu zdravlja Gaze, koje ne kaže koliki broj ubijenih su borci.
Rat se prenio širom regiona, podstakao godinu dana borbi između Izraela i militanata libanskog Hezbolaha koje su završene napetim primirjem u novembru. Izrael je takođe direktno razmjenjivao vatru sa Iranom koji podržava Hamas, Hezbolah i jemenske Huti pobunjenike.
Izraelska vojska saopštila je da je imala više pokušaja da presretne raketu lansiranu iz Jemena rano jutros i da je „raketa vjerovatno presretnuta“. Vojska je saopštila da je ranija raketa ispaljena iz Jemena takođe presretnuta.
Huti koji su zauzeli glavni grad Jemena Sanu i veliki dio sjevera zemlje 2014. godine izvršili su niz napada raketama i dronovima na Izrael i napadali su međunarodne brodove u Crvenom moru. Huti kažu da se bore u znak solidarnosti sa Palestincima, ali većina ciljanih brodova nema nikakve veze sa sukobom.
