Termoelektrana (TE) Pljevlja naredne godine neće raditi od početka aprila do sredine novembra, zbog završetka ekološke rekonstrukcije, i u tom periodu Crnoj Gori će nedostajati 750 gigavat sati (GWh) električne energije računajući i proizvodnju iz državnih i privatnih elektrana.
To je navedeno u Energetskom bilansu Crne Gore za 2025. godinu kojeg je usvojila Vlada. Nedostajuća količina električne energije bi se nabavljala iz uvoza i to bi bila obaveza Elektroprivrede (EPCG). Prema sadašnjim cijenama na berzi, to bi koštalo preko sto miliona eura.
Pauza u radu TE Pljevlja, najvećeg i najbitnijeg crnogorskog proizvođača električne energije, imaće višestruki uticaj na ekonomiju naredne godine – Crna Gora će od značajnog izvoznika postati značajan uvoz struje, povećaće nacionalni trgovinski deficit, smanjiti rast BDP-a i možda izazvati povećanje cijena električne energije za potrošače.
Crna Gora će u periodima kada će raditi TE januar – mart i novembar – decembar imati višak električne energije od 406 GWh, tako da će godišnji deficit biti 343 GWh.
EPCG je već unaprijed ugovorila kupovinu dijela nedostajuće električne energije od 50 GWH po cijeni od oko 100 eura za MWh, što je duplo više od cijene po kojoj struju prodaje svojim potrošačima. Sadašnja cijena na berzi je od 140 do 160 eura za MWh, odnosno skoro tri puta više od cijene po kojoj EPCG prodaje struju domaćinstvima.
Ostalu nedostajuću količinu električne energije EPCG bi obezbjedila već narednih dana kada bude poznat odgovor grupe vlasnika privatnih malih hidro i vjetroelektrana u Crnoj Gori, takozvanih povlašćenih proizvođača. Njima je ministar eneregitike Saša Mujović ranije uputio poziv za dogovor, odnosno da se obavežu da svu svoju struju naredne godine ustupe EPCG po pristupačnoj cijeni, a da zauzvrat dobiju produženje svog povlašćenog statusa još godinu.
EPCG može svoj dio stavke na računu za potrošače – aktivna energija da poveća kada god dođe po poremećaja na tržištu uslijed povećanja troškova proizvodnje ili povećanja cijena iz uvoza. Iz ove državne kompanije ranije su kazali da analiziraju tržište i da će zavisno od toga donijeti svoju odluku o cijeni za potrošače.
Prema energetskom bilansu, plan EPCG za ublažavanje deficita je da tokom perioda januar – mart naredne godine, napuni akumulacije hidroelektrana Pive i Perućice kako bi one u što većem kapacitetu radile tokom prekida rada Termoelektrane. Perućica takođe neće biti u uobičajenom remontu i potpunoj obustavi rada u avgustu, već će njene agregate remontovati jednog po jednog. EPCG planira da od aprila proizvodnju počnu dvije njene solarne elektrane na brani Vrtac i krovovima Željezare.
Proizvodnja iz hidroelektrana za narednu godinu planirana je na osnovu prosjeka hidroloških padavina, tako da će ukoliko kiše bude manje od plana, energetski bilans biti lošiji.
Na primjer, sve hidroelektrane će ove godine proizvesti 1.700 GWh, zbog sušnijeg perioda tokom proljeća i ljeta, a u dobroj hidrološkoj 2023. godine one su proizvele 2.200 odnosno 500 GWh više.
Termoelektrana će u 2025. godini proizvesti svega 588 GWh, dok je njena očekivana proizvodnja u ovoj godini 1.290 GWh. Struja iz TE će ove godine činiti 38 odsto ukupne proizvedene domaće struje, dok će naredne godine to biti svega 20 odsto. Ovo pokazuje koliko je TE bitna za crnogorsku energetiku i ekonomiju i da energetski sistem još nema zamjenu za nju ukoliko EU bude tražila njeno isključenje u narednom periodu. Mujović je nedavno kazao da u pregovorima sa partnerima iz EU traže da se dozvoli njen rad na još deset do 15 godina, kako bi se u međuvremenu obezbijedili drugi kvalitetni izvori električne energije.
Od hidroelektrana se u narednoj godini očekuje 1.873 GWh, od čega iz Perućice 950 GWH što je za 150 više od ovogodišnje proizvodnje. Planirana proizvodnja Pive je definisana na 750 GWh što je za 12 više nego ove godine. Iz svih malih hidroelektrana, od kojih je većina privatna, očekuje se ukupno 173 GWh što je za devet više nego ove godine.
Od dvije privatne vjetroelektrane Možura i Krnovo planirana je proizvodnja 326 GWh, što je za 22 više od ovogodišnjih.
Od solarnih elektrana očekuje se proizvodnja od 113 GWh, što je duplo više od ovogodišnje, zahvaljujući nastavku projekta “solari” i uključenja novih solarnih elektrana.
Tako da će od ukupne planirane proizvodnje 65 odsto biti iz hidroelektrana, 20 odsto iz Termoelektrane, 11 odsto iz vjetroelektrana i četiri odsto iz solarnih elektrana.
Ukupna potrošnja i tehnički gubici planirani su na 3.243 GWh. Od toga se na takozvane direktne kupce – visoku industriju odnosi 48 GWh ili svega 1,4 odsto ukupne potrošnje. Uniproma je za Kombinat aluminijuma tražio svega 12,7 GWh, iako je ovaj bivši gigant u periodima velike proizvodnje trošio i preko 700 GWh godišnje. Željezara je tražila 4,5 GWh, Željeznica 12,5, Monteput za potrebe autoputa 8,04, Termoelektrana za svoju potrošnju 7,8 Gwh a ostali potrošači iz ove kategorije 2,61 Gwh.
Domaćinstva će potrošiti hiljadu i po Gwh, a ostali potrošači pravna lica 1.250 gigavat sati.
Tehnički gubici na mreži procijenjeni su na 447 GWh, što je za 13 manje nego ove godine. Na distributivnoj mreži ovi gubici bili bi smanjeni sa 312 na 299, dok bi na prenosnoj ostali na skoro istom nivou od 148 gigavat sati.
EPCG je već unaprijed ugovorila kupovinu dijela nedostajuće električne energije od 50 GWH po cijeni od oko 100 eura za MWh, što je dvaput više od cijene po kojoj struju prodaje svojim potrošačima
