Iako uravnotežena ishrana, ne pušenje i uživanje u aktivnom načinu života potencijalno mogu da produže vaš životni vijek, smrt na kraju kuca na svačija vrata. Ali zahvaljujući napretku medicine i ekonomskom razvoju, životni vijek savremenog čovjeka je mnogo duži od životnog vijeka naših predaka, piše LADbible.
Kancelarija za nacionalnu statistiku tvrdi da je očekivani životni vijek u Velikoj Britaniji od 2020. do 2022. godine bio 78,6 godina za muškarce i 82,6 godina za žene. Ovo prevazilazi SAD gdje je očekivani životni vijek za muškarce oko 74,8 godina i 80,2 godine za žene. Međutim, to što postoji prosjek ne znači da nema anomalija, pa je Francuskinja Žana Kalman kada je umrla 1997. godine bila u poodmaklim godinama od 122 godine, što je čini superstogodišnjakom, osobom koja ima 110 i više godina.
Iako većina ljudi nije ni blizu toga, pitanje koliko dugo ljudsko tielo može teoretski da preživi jedno je od najhitnijih pitanja nauke. 2022. godine, istraživači iz singapurske biotehnološke kompanije u američkom gradu Bafalu proučavali su ljudsku otpornost i sposobnost tijela da se oporavi od oštećenja. Uz pomoć vještačke inteligencije, ispitali su medicinske podatke stotina hiljada volontera kako bi procijenili maksimalni životni vijek čovjeka.
Uzimajući u obzir faktore starosti, bolesti i načina života, otkrili su da se negdje između 120. i 150. godine gubi sposobnost ljudskog tijela da se potpuno oporavi, što znači da čovjek ne može da preživi dalje od toga. Druge studije o nauci o starenju sugerišu da će rekord za najstariju osobu na svijetu verovatno ponovo biti oboren do 2100. godine, ali neće svi preživjeti duboku starost poput Kalmenta.
U međuvremenu se testiraju ljekovi koji bi mogli da pokušaju da uspore proces starenja tijela i teoretski omoguće nekome da doživi 200 godina, ali ideja da ćemo svi doživjeti 200 je natečena. Ipak, ako biste mogli da doživite 150 godina, to bi se moglo smatrati prilično dobrim godinama, a možda bi do tada bio izmišljen način da ljudi zaista žive zauvijek, možda kao roboti.
