Odbor za ekonomiju dao zeleno svjetlo na predlog Zakona o elektronskim komunikacijama

Odbor za ekonomiju dao zeleno svjetlo na predlog Zakona o elektronskim komunikacijama

Poslanici opozicije i parlamentarne većine uputili kritike na predloženi način za izbor Savjeta Agencije za elektronsku komunikaciju i poštansku djelatnost. Zatražili da Skupština imenuje članove…

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je predložio Skupštini da usvoji predlog Zakona o elektronskim komunikacijama.

Poslanici su već danas u plenumu trebali da glasaju o ovom propisu, ali je Skupština na zahtjev Vlade odložila raspravu o predlogu. Odbor će se o amandmanima na ovaj propis izjasniti u narednim danima, kazao je njegov predsjednik Boris Mugoša.

Ovaj Zakon se u dogovoru sa Evropskom komisijom (EK) zbog rokova trenutno procesuira, a preporuke te institucije se uvrštavaju kao amandmani.

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da je ovaj Zakon važan za unapređenje sektora elektronskih komunikacija i regulatornog okvira, za određivanje pristupa mrežama a da je glavni cilj usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom.

Time će se kako je naveo, postepeno zatvoriti Poglavlje 10.

„Zaštita korisnika je uređena kroz dodatne mjere za zaštitu privatnosti i sigurnosti podataka, dok je proces rješavanja prigovora poboljšan. Unapređuje se univerzalna usluga kako bi svi građani imali pristup elektronskim uslugama, a poseban fokus je na osobama sa invaliditetom. Procedura izbora članova i predsjednika Savjeta Agencije za elektronsku komunikaciju i poštansku djelatnost (EKIP) je promijenjena, pa će isti birati po javnom pozivu koji raspisuje posebna komisija koju obrazuje Vlada, a na čiji će Skupština odluku o imenovanju. Uslovi za izbor su pooštreni kako bi se unaprijedila stručnost i profesionalizovala njihova funkcija“, naveo je Đeljošaj.

Dodao je da je Evropska komisija uprkos oštrijim uslovima za izbor članova Savjeta, tražila da se uvedu još dva kriterijuma, odnosno da znaju makar jedan strani jezik i da imaju stručne radove iz ovog sektora, koji su objavljeni u relevantnim časopisima.

Đeljošaj je istakao i da je na Zakon stigao veliki broj amandmana, jer su sa EK dogovorili da prvobitni zakon koji su im poslali na mišljenje, proslijede Skupštini. Naveo je da je Vlada napravila amandmane na ovaj Zakon, po osnovu komentara Evropske komisije koji su stigli prošle nedjelje, te će se time propis u potpunosti uskladiti, tj dobiće pozitivno mišljenje EK.

Poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović je navela da smatra da izbor članova Savjeta EKIP-a treba da ostane u Skupštini, te da se nada da će Vlada još jednom razmisliti o predloženim izmjenama. Navela je da su Savjet i predsjednik izabrani transparentno.

Istakla je i da je sporan amandman 58 kojim bi se ukinuo regulatorni dodatak, odnosno vjeruje da bi se kroz njega narušila finansijska nezavisnost EKIP-a.

Poslanica Demokrata Zdenka Popović je navela da je proces izbora bio transparentan te da niko od poslanika, nije znao kandidate pri njihovom izboru.

Sa tim je bila saglasna i poslanica Socijalističke narodne paritje (SNP) Slađana Kaluđerović, koja je istakla i da je Skupština imala posebnu komisiju koja je birala kandidate Savjeta.

Dodala je da se amandmanima ne pojašnjava ni ko će se baviti zaštitom i bezbjednošću, jer će se dio posla prebaciti na još neformiranu Agenciju za sajber bezbjednost, koja kako vjeruje, neće raditi još dvije i po godine. Naglasila je i da EK nije tražila amandman 58, te da treba razmisliti o njegovom povlačenju.

Đeljošaj je naveo da je saglasan da plate u EKIP-u ne treba vezati za javni sektor, kako bi se smanjila mogućnost korupcije. Naveo je da smatra da se članovi Savjeta moraju birati kroz stručne komisije, a ne kroz komisije poslanika pa vjeruje da je to najbolje rješenje.

„Imamo dva zakona koji će istim danom biti na plenumu, o EKIPU-u i informacionoj bezbjednosti, koji imaju iste nadležnosti. Svi smo mišljenja da posao zaštite treba da radi Agencija za informacionu bezbjednost a ne EKIP, ako ih u istom danu usvojimo ostavljamo obje agencije da rade isti posao i imamo preklapanje nadležnosti. Zato smo dva člana izbrisali iz Zakona i vjerujem da će Agencija za informacionu bezbjednost biti brže formirana i stupiti u rad“, istakao je on.

Mugoša je naveo da Zakon o elektronskim komunikacijama predlaže hibridni izbor Savjeta EKIP-a, pri čemu će Skupština biti samo protočni bojler. Pojasnio je da će parlament dobijati već gotove predloge za kandidate, te da nemaju mogućnost izbora niti spovođenja intervjua.

„Vlada raspisuje javni poziv i obrazuje komisiju, u kojoj nema predstavnika Skupštine. U komisiji imamo i predstavnika EKIP-a, koji bira članove Savjeta , to je problematično a nema nijednog predstavnika Skupštine. Neću da preuzimamo odgovornost za nešto u čemu nismo učestvovali“, naveo je Mugoša.

Problematizovao je i normu za potreban strani jezik, i naglasio da nema pojašnjenja koji su jezici važniji niti ko to procjenjuje. On je pitao i da li ima propisa kojim se brani dogovor između elektronskih kompanija o cijenama usluga, odnosno dogovorna ekonomija.

Istakao je i da će po najavama, postojeći Savjet EKIP-a ostati na funkcijama još četiri godine.

Đeljošaj je naveo da su rješenje o izboru Savjeta izabrali na osnovu međunarodnih procedura, čime se daje najveći stepen nezavisnosti EKIP-u. Naveo je da EK nije dala komentar na taj dio zakona, ali da će kao resor u narednim danima razgovarati sa EK o stranom jeziku, odnosno da bude propisano da to bude engleski jezik.

„Amandman 55 je doslovce amandman koji smo prepisali iz komentara EK. Pričao sam javno sa Savjetom EKIP-a i onda smo tu u neskladu, razmišljanje u Zakonu koji sam proslijedio EK je bilo, da biramo novi Savjet. Mislim da je trebalo zbog načina izbora, da biramo novi Savjet ali su iz EK sugerisali da treba na ovaj način i nemam dilemu, nego sprovodim mišljenje kako ga dobijamo“, kazao je Đeljošaj.

Đeljošaj je naveo da je većina trenutnih članova Savjeta bila dio operatera, zbog čega sumnja bi se na njih moglo uticati.

Đurović je naveo da su izabrali Savjet EKIP-a, te da vjeruje da Vlada ne bi mogla da uradi bolji posao pa to mišljenje treba poštovati. On je upitao i ko garantuje da nova komisija neće biti politička.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je naveo da usvajanje propisa podržavaju, ali je naveo da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić sjednicu parlamenta, odložio bez kvoruma.

Đurović je kazao da je Mandić to uradio po dopisu Vlade, te da je to jedina mogućnost za odlaganje.

Mugoša je naveo da nije upoznat sa tim dopisom Vlade, ali da se sjednica ne može odložiti bez otvaranja. Naveo je da procedure nisu ispoštovane već je javnost trebalo obavijestiti na drugi način.