Skupština je usvojila izmjene Zakona o radu koje predviđaju da poslodavac zaposlenog na ugovorima o radu na određeno može držati najduže 24 mjeseca, umjesto dosadašnjih 36 mjeseci, ali će to važiti samo za ugovore koji se sklope nakon stupanja na snagu ove izmjene Zakona o radu.
U osnovnom predlogu izmjena ovog Zakona poslanika SNP-a Bogdana Božovića bilo je navedeno da “poslodavac, sa istim zaposlenim, ne može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme, ukoliko je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od 24 mjeseca”.
“Predložene izmjene imaju za cilj unapređenje položaja zaposlenih, odnosno stvaranje uslova da isti za kraći vremenski period steknu status zaposlenih na neodređeno vrijeme. Takođe, valja istaći da se predloženim izmjenama predlaže zakonsko riješenje koje je važilo u Cmoj Gori prije stupanja na snagu sada vazećeg Zakona o radu, odnosno u periodu od 22.12.2011. godine do 06.01.2020. godine”, naveo je Božović u obrazloženju predloga.
On je ukazao i da je u pojedinim zemljama EU maksimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme ograničeno na pola godine (Španija) ili na godinu (Švedska i Finska).
“U grupu zemalja EU sa kraćim trajanjem ugovora o radu spada i Francuska, gdje ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati najduže 18 mjeseci, dok u više zemalja EU maksimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme iznosi dvije godine (Belgija, Litvanija, Luksemburg, Njemačka, Portugal, Slovačka i Slovenija)”, naveo je Božović.
Njegovim predlogom predviđa se i da se u rok od 24 mjeseca računa i period u kojem bi zaposleni bio privremeno ustupljen kod poslodavca preko agencije za ustupanje zaposlenih.
Njegova koleginica poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović je naknadno predala amandman na ove izmjene koji predviđa da rok od 24 mjeseca do ugovora za stalno, važi samo za ugovore koji će biti potpisani između poslodavca i zaposlenog nakon stupanja na snagu ovih izmjena. Izmjene stupaju na snagu nakon što ih potpiše predsjednik Jakov Milatović i kada ih objavi Službeni list.
“Na radnopravne odnose između zaposlenog i poslodavca koji su uređeni na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme koji su zaključeni prije stupanja na snagu ovog zakona, a njihovo trajanje je duže od 12 mjeseci primjenjivaće se odredbe onog zakona koje su važile u momentu zaključenja prvog ugovora o radu na određeno vrijeme između tog zaposlenog i tog poslodavca”, navele je Kaluđerović u svom amandmanu koji je usvojen u paketu sa Božovićevim izmjenama.
Zakon o radu pripada setu zakona koji bi po načelu socijalnog dijaloga trebalo da budu usvajani i mijenjani uz saglasnost Socijalnog savjeta, ali to često nije praksa bila ni do sada.
Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) juče su saopštili da je izmjena Zakona o radu bez konsultacija i razgovora sa predstavnicima poslodavaca grubo kršenje principa socijalnog dijaloga i mogu se negativno odraziti na poslovni ambijent i na dostignuti nivo povjerenja.
“Ministarstvo rada i socijalnog dijaloga u svom novom nazivu afirmiše ovaj institut, ali ga ne realizuje u praksi. Već više mjeseci se čekaju izmjene Zakona o radu koje treba, između ostalog, da unaprijede uslove za rad poslodavačkih organizacija i tako afirmišu konkurenciju i u toj oblasti. Ali dok ministarstvo iskazuje nedopustivu nesposobnost i samovolju da zakon ne bude usvojen nakon završene javne rasprave tako neke od ključnih odredbi zakona o radu, kao što je ova, mijenjaju se mimo Ministarstva rada i socijalnih partnera i time ozbiljno ponižavaju kako socijalni dijalog tako i uloga i pozicija Ministarstva u njemu”, smatraju u CUP-u.
Pozivaju ministarku Naidu Nišić da ispuni zakonsku obavezu i pošalje u skupštinsku proceduru izmjene Zakona koje su usaglašene nakon javne rasprave i time započne reformu socijalnog dijaloga i položaja poslodavaca.
“Nedopustivo je da nakon tri mjeseca od završetka javne rasprave izmjene zakona ‘leže’ u vladinim fiokama, a odredbe Zakona o radu se mijenjaju inicijativom poslanika mimo stava poslodavaca kao socijalnih partnera i mimo vođenja socijalnog dijaloga kao obaveznog instituta o svim temama koje su od značaja za poslodavce”, zaključuje se u saopštenju.
