Ministarstvo poljoprivrede smatra da uvođenje akcize za vino od 25 eura na sto litara, što je predloženo Nacrtom fiskalnom strategijom, neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija, kao i da bi usvajanje ovog predloga bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu.
Iz ovog Ministarstva su “Vijestima” kazali da treba da se nađe kompromisno rješenje kako bi se sprovele fiskalne mjere Vlade, a istovremeno zaštitili domaći proizvođači.
Nacrtom fiskalne strategije, koja je na javnoj raspravi do 7. avgusta, predviđeno je i uvođenje akcize na “mirna vina”, odnosno na sva vina osim pjenušavih na koja je ranije uvedena, od 25 centi po litru bez obzira na kvalitet i cijenu vina. Kako akciza ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, povećanje sa porezom na ovaj iznos bi iznosilo 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i povećanje trgovačkih marži za taj proizvod.
Vlada uvođenjem ovih akciza, koje bi ako budu usvojene trebalo stupiti na snagu početkom naredne godine, planira da prihoduje četiri miliona eura godišnje.
Proizvođač bi akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja (kupovao akciznu markicu), a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca.
U obrazloženju ovog predloga u nacrtu strategije je navedeno da bi bilo neopravdano da na “mirna vina”, koja predstavljaju alkoholno piće i čija upotreba ima negativnu eksternaliju, odnosno štetnost po zdravlje stanovništva, akciza bude nula eura, kada su već uvedene ili povećane akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo.
“Ministarstvo poljoprivrede razumije i situaciju u kojoj se nalaze svi crnogorski vinari koji kompletnu proizvodnju vina plasiraju na domaćem tržištu (samo nekolike vinarije dio svoje proizvodnje plasiraju u regionu). Takođe ‘Plantaže’ više od 60% svoje proizvodnje plasiraju na domaće tržište. Treba imati na umu da nijedna država koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo veću proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao što su: Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja, tj. akcize na vino su nula eura. U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu, Makedonija, Slovenija, Srbija, akcize na vino su nula eura. Smatramo da bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori trebalo da se nađe kompromisno rješenje, s obzirom na to da je ovaj dokument još u fazi javne rasprave. Na ovaj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji svojim proizvodima na najbolji način predstavljaju svoju državu”, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva poljoprivrede,kojim rukovvodi ministar Vladimir Joković .
Oni kažu da nastoje uvesti dodatne mehanizme kontrole prometa mirnih vina kod proizvodnje i prilikom njihovog uvoza.
“Poslednjih dvije decenije uložen je veliki napor u revitalizaciju postojećih i zasnivanju novih vinograda, zatim u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje objekata za proizvodnju i degustaciju vina. Povećan je broj registrovanih proizvođača vina sa 4, koliko smo ih imali 2007. godine na 117 u 2024. godini. Uvažavajući tradiciju i vjekovni emotivni odnos prema vinu na našem prostoru, rado ističući slavne primjere iz prošlosti, osvojene nagrade za kvalitet vina na međunarodnim takmičenjima od prije 100 i više godina, zatim propise u kojima se očitava značaj i kojima se podstiče proizvodnja vina (čak u 20 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve tretirana je ondašnja aktuelna pravna problematika u vezi s vinogradima i vinom), novi entuzijazam u vinskom sektoru podstaknut je donošenjem Zakona o vinu (2007, a potom i 2016. godine) i realizacijom projekta Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore”, naveli su iz Ministarstva.
Oni kažu da su sadašnji crnogorski propisi, koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, u cjelosti su usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima, dok je agrobudžet usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina.
Iz kompanije “Plantaže”, kao i udruženja domaćih malih vinarija, uputili su Vladi analize i inicijative u kojima traže da se odustane od ove dažbine.
U ovim analizama se navodi da će posljedice biti gašenje velikog broja malih proizvođača ili njihov prelazak na crno tržište, kao i da bi “Plantaže” pretrpjele gubitak u periodu kada je počeo oporavak kompanije.
Na javnoj raspravi prošle sedmice predstavnik malih vinarija Ljubiša Krgović je apelovao da se ne uvodi ova akciza.
“Nerazumno, nepromišljeno na kabinetskom proračunu donijeta je odluka da se zbog četiri miliona nedostajućih prihoda uvede akciza na mirna vina, bila bi pogubna za sve, a pogotovo male proizviođače vina. Ovakva odluka obezvređuje sve napore do sada uložene na revitalizaciji vinskog sektora i dovodi u pitanje održivost ove proizvodnje”, naglasio je Krgović.
Po CEFT-a sporazumu do nivoa dogovorene kvote uvozna vina su oslobođena akcize, tako da bi ova odluka izložila domaća vina nelojalnoj konkurenciji.
Pomoćnica ministra finansija za poreski i carinski sistem Biljana Peranović , kazala je na javnoj raspravi da su oni ovom mjerom željeli da “prošire poreski obuhvat” i da “zemlje iz okruženja koja nemaju ovu akcizu, imaju veće poresko opterećenje na rad”.
Jedna od rijetkih država, velikih proizvođača vina, koja ima akcizu na ovaj proizvod je Francuska, a njena akciza na mirna vina iznosi tri centa po litru.
Privatni proizvođači vina su pisali i guvernerki Centralne banke (CBCG) Ireni Radović . CBCG treba da prije upućivanja Nacrta Fiskalne strategije parlamentu da mišljenje na ovaj dokument.